
Danas počinje konklava: Kardinali pod ključem biraju novog papu u srcu Vatikana, evo šta znamo o najtajnijem procesu
Konklava je jedan od najsvetijih i najzatvorenijih procesa unutar Katoličke crkve, događaj od ogromnog duhovnog, istorijskog i političkog značaja. Ova ceremonija, koja datira još iz srednjeg veka, predstavlja skup kardinala koji se okupljaju kako bi izabrali novog papu — naslednika svetog Petra i duhovnog vođu više od 1,4 milijarde katolika širom sveta.
Reč „konklava“ potiče od latinskog izraza “cum clave”, što znači „pod ključem“, jer se kardinali zatvaraju u strogo čuvanu prostoriju — Sikstinsku kapelu — i ostaju izolovani od spoljnog sveta dok ne donesu odluku o novom papi.
Ko ima pravo glasa?
U konklavi učestvuju isključivo kardinali mlađi od 80 godina. Broj kardinala-elektora varira, ali ih obično ima oko 120 do 135. U odabiru novog pape biće ih 133. Svi su dužni da se pre konklave presele u Vatikansku rezidenciju, gde ostaju u potpunoj izolaciji, bez telefona, interneta ili bilo kakvih sredstava komunikacije.
Dan početka konklave
Nakon devetodnevne žalosti zbog smrti prethodnog pape, konklava započinje svečanom misom u Bazilici svetog Petra. Ova misa nazvana “Pro eligendo Pontifice” okuplja sve vernike i kardinale u molitvi za mudrost i vođstvo Duha Svetoga.
U popodnevnim časovima, kardinali u procesiji ulaze u Sikstinsku kapelu, pevajući drevne molitve kao što su Litanije svih svetih i Veni Creator Spiritus. Po dolasku u kapelu, polažu zakletvu tajnosti i odanosti. Ceremonijal-majstor tada izgovara ključnu frazu “Extra omnes” („Svi napolje“), nakon čega svi koji nisu deo konklave moraju da napuste prostoriju, a vrata se zatvaraju i zaključavaju.
Tok glasanja
Glasanje može početi odmah, ali češće počinje sledećeg dana. Svakog dana održavaju se četiri runde glasanja: dve pre podne i dve posle podne. Kardinali koriste unapred pripremljene listiće sa natpisom „Biram za vrhovnog pontifeksa“, na koje tajno upisuju ime svog kandidata.
Glasovi se zatim pažljivo broje od strane izabranih skrutatora (brojača glasova), dok tri druga kardinala proveravaju ispravnost celokupnog procesa. Da bi jedan kandidat bio izabran, mora da dobije dvotrećinsku većinu glasova.
Ako ni nakon više glasanja ne bude izabran papa, proces se privremeno prekida za dan molitve i razmatranja. U slučaju dugotrajne blokade, pravila dozvoljavaju prelazak na izbor između dva kandidata s najviše glasova, ali i tada je potrebna apsolutna većina.
Simbolika dima
Nakon svakog glasanja, glasački listići se spaljuju. Ako se iz dimnjaka Sikstinske kapele pojavi crni dim, to znači da novi papa nije izabran. Pojava belog dima simbolizuje da je izbor obavljen — Habemus Papam! („Imamo papu!“).
Nakon izbora
Izabrani kardinal najpre mora da prihvati izbor i da odabere svoje papsko ime. Zatim se povlači u posebnu prostoriju poznatu kao „Soba suza“, gde se prvi put oblači u belu papsku odeždu.
Ubrzo nakon toga, kardinal protođakon izlazi na balkon Bazilike svetog Petra i objavljuje. Potom se novi papa pojavljuje pred okupljenim vernicima i svetu upućuje svoj prvi blagoslov.
Konklava je događaj gde se drevna liturgijska simbolika susreće sa savremenim izazovima globalne Crkve. Iako je proces duboko ukorenjen u tradiciji, unutar njega se vode savremeni dijalozi o pravcu kojim bi Katolička crkva trebalo da ide: između očuvanja doktrine i neophodnosti modernizacije, između različitih kultura i lokalnih izazova širom sveta.