reporter INT logo

Pedeset hiljada ljudi protestuje u Valensiji, godinu dana nakon smrtonosnih poplava

Više od 50.000 demonstranata okupilo se danas u centru Valensije kako bi odali počast žrtvama prošlogodišnjih poplava i protestovali protiv regionalnih vlasti.

Pozivali su na ostavku predsednika regionalne vlade Karlosa Masona kog smatraju odgovornim za loše upravljanje katastrofom.

U poplavama u oktobru 2024. godine nastradalo je 229 osoba u valensijskom regionu, što je najveća katastrofa koja je pogodila Španiju u poslednjih nekoliko decenija.

Brojku od 50.000 ljudi potvrdila je agenciji Frans pres lokalna vlast, a organizatori se nisu oglasili - piše Danas.

Među demonstrantima koji su marširali do sedišta regionalne vlade, neki su nosili majice sa odštampanim licima svojih preminulih voljenih.

„Ljudi su i dalje ljuti! Zašto nisu evakuisali ljude usled obilne kiše. To je neshvatljivo“, rekla je novinarima jedna od okupljenih.

Još tada, kada su slike poplavljenih i blatnjavih ulica iz Valensije obišle svet, stanovnici su kritikovali postupanje vlasti i način na koji su ih upozoravali i spasavali, dok su levičarska federalna vlada u Madridu i desničarske regionalne vlasti prebacivale krivicu sa jednih na druge.

U Španiji, veoma decentralizovanoj zemlji, upravljanje klimatskim katastrofama spada u nadležnost regiona.

Od tada, bes javnosti se ne smiruje.

Stanovnici i dalje neumorno zahtevaju odgovornost od regionalnog predsednika, Karlosa Mazona, koga optužuju da im nije dovoljno upozorio na opasnost koju predstavljaju ove kiše.

Poplave su pogodile oko 80 ​​gradova u regionu Valensije.

Pre nekoliko dana, telo muškarca je pronađeno nekoliko desetina kilometara od mesta gde je nestao pre godinu dana.

Portugalski parlament izglasao zabranu pokrivanja lica u javnosti

Portugalski parlament danas je izglasao zakon kojim se zabranjuje pokrivanje lica iz „rodnih ili verskih“ razloga u javnosti.

Zakon je predložila krajnje desničarska stranka Šega.

Njime bi na većini javnih mesta bilo zabranjeno nošenje pokrivki za lice poput burki i nikaba, muslimanskog vela koji prekriva celo lice. Pokrivanje lica bi i dalje bilo dozvoljeno u avionima, diplomatskim prostorijama i verskim objektima.

Za one koji nose pokrivke za lice u javnosti predviđena je kazna u rasponu od 200 do 4.000 evra.

Portugalski predsednik Marselo Rebelo de Souza tek treba da potpiše zakon. On bi mogao da na zakon stavi veto ili da ga pošalje Ustavnom sudu na preispitivanje - piše Danas.

Ako zakon stupi na snagu, Portugalija bi se pridružila brojnim evropskim zemljama u kojima postoji potpuna ili delimična zabrana pokrivanja lica i glave, poput Austrije, Francuske, Belgije i Holandije.

U Portugaliji takve pokrivke za lice ne nosi mnogo žena, ali pitanje islamskog vela izazvalo je kontroverze slične onima u drugim evropskim zemljama.

Šega je u obrazloženju navela razloge Francuske i drugih zemalja EU za zabranu pokrivanja lica, koje obično praktikuju muslimanke.

Krajnje desničarska portugalska stranka za zakon je dobila podršku od stranaka desnog centra.

U predlogu zakona, Šega je navela da pokrivanje lica izlaže pojedince, a posebno žene, situacijama „isključenosti i inferiornosti“, i da je ono nespojivo sa principima kao što su „sloboda, jednakost i ljudsko dostojanstvo“.

Ko su ljudi koje Hamas javno pogubljuje na ulicama Gaze? (VIDEO/UZNEMIRUJUĆE)

MASKIRANI pripadnici Hamasa ušli su u nekoliko četvrti Gaze i u javnim egzekucijama pogubili najmanje 33 osobe koje su optužili za špijunažu za Izrael ili pripadnost suparničkim naoružanim grupama, pokazuju više izveštaja i videosnimaka.

Nasumične likvidacije na ulicama

Videosnimci na društvenim mrežama prikazuju muškarce primorane da kleknu dok im maskirani militanti pucaju u glavu pred okupljenim mnoštvom.

Verifikovani snimak koji je proučio ABC lociran je u četvrti Sabra u gradu Gaza i prikazuje kako naoružani ljudi, od kojih su neki nosili zelene trake povezane s vojnom granom Hamasa, izvode javne egzekucije pred okupljenim građanima. Hamasov Telegram kanal priložio je isti video uz poruku: „Oslobodilačke snage izvršile su smrtnu kaznu nad brojnim saradnicima i kriminalcima u gradu Gazi.“ - piše Index.

Sigurnosni izvori i svedoci kažu da je talas pogubljenja usledio samo nekoliko sati nakon što su, u okviru primirja, pušteni poslednji živi izraelski taoci. Stručnjaci i lokalni aktivisti tumače izvršene egzekucije kao brutalan pokušaj Hamasa da brzo potvrdi kontrolu nad ulicama i zastraši klanove i bande koje su godinama delovale kao suparnici u pojasu Gaze.

Upozoravamo da su sledeći kadrovi uznemirujući

Obračun sa suparnicima

Palestinsko-švedski politolog Abdalhadi Alijla opisao je događaje kao „izvan-sudske egzekucije“ i upozorio da, u nedostatku pravosudnih institucija, postoji realna opasnost da će nevini ljudi biti likvidirani. „Nema funkcionalnih sudova, nema institucija — zato dolazi do ovakvih postupaka“, rekao je Alijla za ABC.

Hamas je u reakcijama poručio da cilja „saradnike i kriminalce“ koji su, kako tvrde, učestvovali u pljačkama humanitarne pomoći i sarađivali s protivnicima. Među njima se pominju i uticajni klanovi, poput Doghmoshe i Hellesa iz Sabre, četvrti u Gazi, koji su već ranije bili u sukobu s Hamasom i koji su, prema nekim izvorima, imali veze s naoružanim grupama poput ISIS-a.

Izrael priznao naoružavanje beduinskog klana, protivnika Hamasa

Ranije ove godine izraelske vlasti priznale su da naoružavaju palestinski beduinski klan u Gazi koji se bori protiv Hamasa, a koji se između ostalog sada nalazi i na udaru hamasovaca, opravdavajući taj potez kao legitimno sredstvo ratovanja. Reuters navodi da su sukobi između Hamasa i lokalnih klanova deo šire borbe za kontrolu u zonama iz kojih su se izraelske snage delimično povukle.

Novi talas nasilja dolazi u trenutku kada je, u okviru primirja, započeta razmena talačkih zarobljenika i povrat tela, a međunarodni posrednici rade na narednim fazama dogovora. Predsednik SAD Donald Trump izjavio je u nedavnom saopštenju da je odobrio ovlašćenja Hamasu za „upravljanje unutrašnjom bezbednošću u Gazi“ u okviru dogovora. Juče je pak rekao da ga preterano ne zanima šta Hamas radi u Gazi.

Hamas preuzima kontrolu

Prema izvorima, Hamas je pozvao hiljade pripadnika svojih bezbednosnih snaga kako bi ponovo uspostavio kontrolu nad područjima.

Ako se primirje održi, Alijla veruje da terorističkoj grupi neće trebati mnogo da to ostvari. „Nisu još glavni, ali su organizovani“, rekao je. „Trebaće im neko vreme, otprilike nedelju ili dve, da se u potpunosti organizuju i preuzmu kontrolu u Gazi.“

Ne veruje da će se Hamas razoružati, kako je predviđeno mirovnim sporazumom Donalda Trumpa od 20 tačaka. „Ako se oni ne razoružaju, mi ćemo njih razoružati, i to će se desiti brzo i možda nasilno“, rekao je Trump.

Lokalni zdravstveni i humanitarni izvori upozoravaju da će ovakvi činovi dodatno ugroziti ionako tešku humanitarnu situaciju u Gazi i otežati rad organizacija za pomoć. Ako primirje bude prekinuto zbog unutrašnjih obračuna ili novih sukoba, mogućnosti za dostavu pomoći i normalizaciju stanja biće značajno smanjene.

Kriptotržište doživelo krah: Bitkoin gubi hiljade dolara u minutu

Bitkoin, najveća svetska kriptovaluta po tržišnoj vrednosti, doživeo je snažan pad u petak nakon što je američki predsednik Donald Tramp zaoštrio trgovinski sukob s Kinom.

Tramp je najavio podizanje carina na kineski izvoz u SAD na 100% i uvođenje izvoznog nadzora nad "svim kritičnim softverima". Ova odluka je odgovor na kineske restrikcije izvoza retkih zemnih metala, ključnih za tehnološku i industrijsku proizvodnju.

Već ranije u petak, Bitkoin je oslabio na oko 117.000 dolara nakon Trampovih jutarnjih komentara, a ubrzo je pao ispod 110.000 dolara, što predstavlja pad od 12% u poslednja 24 sata. Prema podacima CoinGlass-a, trgovci koji su se kladili na rast cena pretrpeli su likvidacije veće od 7 milijardi dolara.

Nakon zatvaranja tradicionalnih tržišta, Tramp je putem platforme Truth Social objavio da će dodatne carine i izvozni nadzor stupiti na snagu 1. novembra. U trenutku objave Bitkoin je izgubio dodatnih 3.000 dolara, a tržište je zabeležilo ekstremnu nestabilnost kao pad tržišta u martu 2020. izazvanim pandemijom COVID-19.

"Pad je na nivou COVID nuklearnih udara", komentirao je poznati trejder Bob Loukas.

Ram Ahluwalia, osnivač investicione kompanije Lumida Wealth, rekao je: "Brutalan dan. Trampove vesti u kombinaciji s prekomerno kupljenim uslovima tržišta dovele su do oštrog pada".

Ko je Marija Korina Mačado, ovogodišnja dobitnica Nobelove nagrade za mir

Ovogodišnja dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado (58) je venecuelanska opoziciona političarka i industrijski inženjer, koja je u politiku ušla 2002, kao osnivač grupe za posmatranje izbora Sumate. Bila je poslanica u Skupštini Venecuele od 2011. do 2014. godine, a trenutno se smatra vođom opozicije u toj zemlji.

Simbol je borbe protiv režima predsednika Nikolasa Madura i osnivačica pokreta Vente Venecuela, a poznata je po neumoljivoj kritici autoritarne vlasti i pozivima na obnovu demokratije u zemlji razorenoj korupcijom, inflacijom i političkim progonom - piše N1.

Bila je, kako je u obrazloženju nagrade naveo Nobelov komitet, ključna, ujediniteljska figura opozicije koja je svojevremeno bila duboko podeljena, "opozicija koja je pronašla zajednički imenitelj u zahtevu za slobodne izbore i predstavničku vladu".

"Ovo je upravo ono što leži u srži demokratije: naša zajednička spremnost da branimo principe narodne vladavine, čak i kad se ne slažemo. U vreme kada je demokratija pod pretnjom, važnije je nego ikada braniti ovo zajedničko tlo", naveo je Nobelov komitet.

Ona je 2018. godine uvrštena u grupu 100 BBC-jevih žena, a ove godine Tajm magazin je uvrstio u listu 100 najuticajnijih ljudi sveta.

Mačado se poslednju godinu skriva, zbog ozbiljnih pretnji po svoj život, a režim venecuelanskog predsednika Nikolasa Madura zabranio joj je da napusti zemlju.

Ona je 1. avgusta 2024. objavila pismo u Volstrit džournalu u kome je navela da će morati da se skriva "u strahu za svoj život, slobodu i slobodu svojih sunarodnika od diktature Madura".

Bila je kandidatkinja na izborima za predsednika 2012. godine, ali je izgubila od Enrikea Kapriljesa.

Tokom protesta u Venecueli 2014. godine, Mačado je bila jedna od vodećih figura koja ih je organizovala protiv vlade Nikolasa Madura.

U januaru 2024. godine, dok su se približavali predsednički izbori, Vrhovni sud Venecuele, pod kontrolom Madura, diskvalifikovao je iz politike na 15 godina, čime joj je onemogućeno kandidovanje.

Tada ju je zamenila Korina Joris, ali je bila sprečena da se registruje kao kandidatkinja i privremeno ju je zamenio Edmundo Gonzales Urutija.

Dobitnica je više međunarodnih priznanja, među kojima su nagrada Saharov za slobodu mišljenja (2024) i Nagrada Vaclav Havel za ljudska prava.

Za mnoge Venecuelance Marija Korina Mačado ostaje simbol hrabrosti, građanskog otpora i nade da će zemlja, nakon godina autoritarne vladavine, ponovno pronaći put prema slobodi i političkoj promeni.

Pobednik izbora u Češkoj o naoružavanju Ukrajine

Bivši i najverovatniji budući češki premijer, lider populističke Akcije nezadovoljnih građana Andrej Babiš iznenada je posle izbora počeo da hvali češku inicijativu Municija za Ukrajinu koju je u kampanji pred parlamentarne izbore 3. i 4. oktobra pretio da će ukinuti, kao i pomoć Ukrajini uopšte.

„Naravno, ta inicijativa je sigurno dobra, ali trebalo je da se radi direktno, trebalo je da to rade države članice NATO, trebalo je da bude transparentna. Ja sam na to gledao kao predsednik Tramp: da NATO ima neke mehanizme kako se prodaje američko oružje“, kazao je danas Babiš posle formiranja poslaničkog kluba u Parlamentu - piše Danas.

Babiš je danas potpuno promenio priču i rekao je da je već razgovarao sa predsednikom Češke Petrom Pavelom da vidi kako funkcioniše ta međunarodna inicijativa u kojoj Češka posreduje da se u trećim zemljama, među kojima je i Srbija, nađe artiljerijska municija, prvenstveno postsovjetska, koju plaćaju zemlje Zapada iz te inicijative i poklanjaju Ukrajini.

Još odmah posle izbora Babiš je promenio ton i naglasio da mu smeta samo to što se na toj inicijativi navodno bogate češki trgovci oružjem koji posreduju u kupovini i da je spreman da sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim razgovara o tome kako da inicijativa bude transparentna.

Češka je u toj inicijativi samo posrednik, samo jednom je manju sumu uplatila prošle godine, kada je inicijativa počela.

Babiš je danas još rekao da Češka više neće vojnu pomoć Ukrajini plaćati „direktno iz budžeta“.

„Ako budemo u Vladi, kažemo: ‘Češke fabrike oružja, ako hoćete da izvozite oružje u Ukrajinu, nemamo s tim problem!’. Ali pare direktno iz našeg budžeta nećemo dati Ukrajini za oružje, ni jednu krunu jer mi tvrdimo da dajemo 2,5 milijarde evra u Evropu koja pomaže Ukrajini“, kazao je Babiš.

„Mi smo pomagali Ukrajini i pomagaćemo, ali sada ne više direktno nego preko Evropske unije. Mi nemamo ovde novac za Češku“, rekao je Babiš.

Babiš je danas optužio odlazeću vladu desnog centra premijera Petra Fijale da mu ostavlja paralisan budžet.

Verovatni budući premijer optužio je Fijalinu vladu i posebno ministarku odbrane Janu Černohovu da je razbacivala novac za kupovinu oružja.

„Mi sad imamo tenkove ali nemamo puteve i nemamo lekove. Šta nam vrede tenkovi…“, kazao je Babiš.

Babiš, tajkun agro-sektora i hemijske industrije, sedmi najbogatiji Čeh, najavio je da će još ove sedmice, u petak, znati kako je dogovorio podelu resora sa dve manje antisistemske stranke koje žele u njegovu vladu.

Radikalna nacionalistička, antiimigrantska i više antiukrajinska nego proruska „Sloboda i direktna demokratija“ (SPD) koja u Poslaničkom domu u svom klubu ima trećinu poslanika iz potpuno marginalnih esktremističkih stranaka, namerava da u Vladu pošalje vanpartijske stručnjake, a funkciju predsednika Poslaničkog doma želi za svog lidera Tomija Okamuru.

Glavni cilj SPD je bio da dobije resor unutrašnjih poslova, međutim to više ne dolazi u obzir jer je Okamura sada posle izbora zatražio da se smeni šef policije koja Okamuru krivično goni zbog rasističkih, brutalnih plakata protiv izbeglica tokom predizborne kampanje.

Babiš je kategorično odbio da političari po svojoj želji zbog svog krivičnog gonjenja menjaju šefa policije i dodao da je posle tih, kako je rekao besmislenih nesrećnih izjava Okamure, pitanje da li da SPD dobije taj resor.

Evroskeptična, ali ne i proruska, antisistemska desničarska nova stranka Motoristi sebi želi takođe dva do tri resora u Vladi, a za svog počasnog predsednika, evroposlanika Filipa Tureka, traži da bude ministar spoljnih poslova.

Lokalni izbori, protesti, vodeni topovi i suzavci: Šta se događa u Gruziji? (VIDEO)

Jučerašnji lokalni izbori u Gruziji održavaju se u atmosferi delimičnog opozicionog bojkota, niskog nivoa kredibilnog posmatranja, kontinuirane represije od strane vlasti stranke Gruzijski san, hapšenja demonstranata i opozicionih članova, kao i gušenja nezavisnih medija i nadzornih organizacija, prenosi gruzijski portal civil.ge.

Ovi izbori dolaze otprilike godinu dana nakon spornih parlamentarnih izbora i samo deset meseci nakon što su počeli neprekidni protesti, izazvani objavom vladajuće partije Gruzijski san da zaustavlja integraciju zemlje u EU.

Paralelno sa glasanjem, održava se i masovni skup ispred parlamenta u Tbilisiju, sa jasno izraženim ciljem da se „mirno zbaci“ vlast Gruzijskog sna - piše Danas.

Demonstranti su probili barikade u blizini Trga slobode, dok specijalna policija u velikom broju pristiže na lice mesta.

Specijalna policija upotrebila je vodeni top i suzavac u ulici Atoneli, u blizini predsedničke palate. Oglašena je sirena za upozorenje, kojom se pozivaju demonstranti da se raziđu.

Dodatne jedinice specijalne policije kreću se iz Ulice Rustaveli ka ulici Atoneli, u blizini predsedničke palate.

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da „trenutni protest krši odredbe Zakona o okupljanju i javnim manifestacijama. Organizatori su upućivali pozive na nasilje. Oštećene su sigurnosne barijere na zgradi Predsedničke palate u ulici Atoneli, a pokušano je i nasilno ulaženje u objekat.“

U nastavku se dodaje: „Ministarstvo unutrašnjih poslova još jednom poziva sve učesnike protesta da poštuju zakonite naredbe policije i da ne doprinose veštačkom pogoršavanju situacije. U suprotnom, policija će preduzeti odgovarajuće mere u skladu sa zakonom.“

U sedištu stranke, lideri Gruzijskog sna slave rezultate izlaznih anketa koje pokazuju da je gradonačelnik Tbilisija, Kakha Kaladze, osvojio 76,3 odsto glasova.

Kaladze, član vladajuće partije Gruzijski san, opisao je događaje u ulici Atoneli kao „direktan pokušaj državnog udara“, obećavši „odgovarajući odgovor“ i poručivši da će odgovorni biti privedeni pravdi.

Zvanični rezultati još nisu objavljeni, ali je premijer iz vladajuće stranke Gruzijski san, Irakli Kobakhidze, održao brifing na kojem je izjavio da je vladajuća partija osvojila više od 70 odsto glasova u svim opštinama širom Gruzije.

Dodao je da je izlaznost prešla 1.430.000 birača, što je ocenio kao „veoma visoko“ za lokalne izbore.

Komentarišući tenzije oko Trga slobode, Kobakhidze je izjavio: Upozorili smo te ljude na oštre odgovore“.

„Ono što smo videli, na primer u ulici Atoneli, jeste krivično delo. Svaka osoba koja je učestvovala u ovom nasilju biće pozvana na odgovornost.“

Takođe je rekao:„Pretpostavio sam da ćemo, s obzirom na ovakav stepen nasilja, morati da uhapsimo znatno više od 30 bezobraznih učesnika.“

Na svojoj zvaničnoj Facebook stranici, Gruzijski san je objavio da je pobedio u svim opštinama u prvom krugu, uz poruku:

„Počeli smo 4. i završili 4. oktobra“ – što je očigledna poruka organizatorima protesta, koji su tvrdili da će njihova „revolucija“ početi i završiti se tog dana smenom vlasti.

Analitičarka iz Kijeva: Ovo je sada evropski rat, Brisel mora da pređe sa reči na dela

Lideri Evropske unije sastaće se u sredu u Kopenhagenu na neformalnim razgovorima o odbrani i ratu između Rusije i Ukrajine.

Predlozi na stolu uključuju takozvani „zid od dronova“ za poboljšanje protivvazdušne odbrane EU, kao i kredite Kijevu iz ruske imovine zamrznute unutar bloka.

„Imam neka očekivanja od ovog sastanka, ali treba sačekati akcije. Reči mogu biti glasne, ali nema akcija… Za mene je najvažnije pitanje da li je Evropa svesna da autsorsing bezbednosti više ne funkcioniše“, rekla je Darija Vilkova, profesorka na Institutu za međunarodne odnose u Kijevu i geostrateška analitičarka za N1.

Vilkova kaže da Ukrajina, sa svojim iskustvom, može pomoći u jačanju evropske bezbednosti, posebno kada je reč o dronovima.

„Iz ukrajinske perspektive, imamo iskustvo sa svim vrstama dronova, suočavamo se sa napadima koji su mnogo gori od onih u drugim zemljama i možemo da podelimo to iskustvo. To je najvažnije za EU ​​i NATO. Bezbednost treba uzeti u svoje ruke“, kaže Vilkova.

Dodala je da očekuje konkretnije korake od evropskih zemalja.

„Moje mišljenje je da postoje efekti prelivanja iz svakog sukoba, posebno u razmerama koje smo videli poslednjih godina. Rusija budi osinje gnezdo i želi da vidi kakve su reakcije. Po mom iskustvu, rekla bih da odgovor zemalja koje su pod pretnjom nije dovoljan. Možda je to moj ukrajinski stav, ali vreme za retoriku je skoro prošlo. Vidimo da je Rusija spremna i, u različitom stepenu, sposobna da pokaže svoju snagu, oni prete. To nije ništa novo, ali su prešli sa reči na dela, vreme je da i drugi urade isto“, navela je ona.

Dodala je da ovo nije bio evropski rat, ali sada jeste.

„To je očigledno iz veoma uplašenog odgovora lidera nekih zemalja. Dronovi će imati uticaj na logistiku, trgovinu, ovo je ključni trenutak. Šta Rusija radi nije glavno pitanje, pitanje je šta će Evropa uraditi na ovo pokazivanje mišića“, ukazala je Vilkova.

Što se tiče najavljene isporuke raketa Tomahavk dugog dometa Ukrajini, Vilkova je skeptična.

„Hoćemo li videti da se rakete Tomahavk ispaljuju iz Ukrajine na Rusiju? Naravno, volela bih da to vidim, ali nisam sigurna da će se to dogoditi. Ponavljam, retorika nije dovoljna, vreme je da pređemo na akciju. Ako to znači obaranje aviona, možda bi trebalo to da uradimo“, kaže Vilkova.

Reporter info

Disclaimer II

Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.

Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.

Disclaimer I

Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.