reporter INT logo

Otkriven novi Android virus koji cilja starije korisnike

Istraživači sajber bezbednosti iz holandske kompanije ThreatFabric otkrili su do sada nepoznati malver za Android nazvan Datzbro, koji se koristi u napadima usmerenim pre svega na starije korisnike.

ThreatFabric je prvi put povezao Datzbro sa socijalnim inženjeringom u avgustu 2025, nakon što su se pojavili izveštaji da Facebook grupe u Australiji reklamiraju "putovanja za starije osobe" koja su zapravo bila kanali za regrutaciju žrtava. Slične prevare uočene su i u Singapuru, Maleziji, Kanadi, Južnoj Africi i Velikoj Britaniji.

Napadači kreiraju Facebook grupe sa objavama generisanim veštačkom inteligencijom, koje reklamiraju lokalna putovanja za starije osobe.

Kada neko pokaže interesovanje, razgovor se seli u Messenger ili WhatsApp, gde prevaranti šalju link za preuzimanje aplikacije za prijavljivanje za putovanja i druženje. Umesto toga, korisnici zapravo preuzimaju APK fajl sa malicioznim kodom, prenosi sajt Informacija.rs.

U nekim slučajevima koristi se i servis Zombinder koji pomaže malveru da zaobiđe zaštite uvedene u Android 13 i novijim verzijama. Postoje i indicije da sajber kriminalci razvijaju i iOS TestFlight mamce, što ukazuje na ambiciju za prelazak na više platformi.

Datzbro se distribuira kroz aplikacije koje nose bezazlena imena poput "Senior Group" i "Lively Years", ali i aplikacije koje imitiraju popularne kineske aplikacije.

Kako radi malver?

Kada se instalira, malver traži širok spektar dozvola i zloupotrebljava Accessibility Services kako bi mogao da beleži pritiske na tastere, PIN-ove i kodove, snima zvuk i pravi fotografije, prikuplja fajlove i kolačiće, prikazuje providne "overlay" ekrane da sakrije od žrtava ono što se dešava u pozadini i obavlja transakcije bez znanja žrtve.

Njegova posebna funkcija je tzv. "schematic remote control" - sistem koji beleži izgled ekrana, položaj elemenata i njihov sadržaj i šalje to operaterima. Tako napadači mogu da "rekonstruišu" interfejs uređaja i daljinski upravljaju njime kao da gledaju preko ramena korisnika.

Datzbro posebno traži aplikacije banaka i digitalnih novčanika. Analizira logove i tekstualne unose da bi prepoznao PIN-ove, lozinke i jednokratne kodove. Takođe može da ukrade PIN za otključavanje ekrana i kompromituje kineske aplikacije za plaćanje kao što su Alipay i WeChat.

Istraživači su pronašli dokaze da iza malvera stoji grupa koja govori kineski jezik.

Datzbro se pojavljuje u trenutku kada mobilni bankarski malveri beleže snažan rast. Sajber kriminalci sve više koriste socijalni inženjering da bi žrtve same instalirale malvere.

Pojava Datzbro ukazuje na potrebu za većom edukacijom korisnika (posebno starijih), strožom kontrolom distribucije aplikacija, jačim zaštitama oko prava pristupa Accessibility Services i izbegavanjem instaliranja aplikacija izvan zvaničnih prodavnica - piše B92.

Da li znate šta su „zmajevi zubi“? Saobraćajni znak koji može da zbuni vozače

Pogledajte kako izgledaju "zmajevi zubi" na putu.

Stručnjaci za saobraćaj i ljudi na vlasti u mnogim zemljama sveta pokušavaju već decenijama da smanje broj saobraćajnih nesreća, a osim klasičnih metoda, poput kamera na putevima, policijskih patrola i kazni, ponekad se igra i na ljudsku psihologiju.

Optičke iluzije u saobraćaju postoje na nekim lokacijama (setite se samo 3D pešačkih prelaza) ali Španci su odlučili da odu korak dalje i upotrebe metod tzv. “zmajevih zuba”, kako bi naterali vozače da voze sporije.

U pitanju su beli trouglići iscrtani sa unutrašnjih strana belih linija koje označavaju traku na kolovozu. Zbog svog izgleda dobili su ime – zmajevi zubi.

HAK Revija piše da se mogu videti u Burgosu, ali i u Madridu, gde su trouglići naizmenično ofarbani žutom i belom bojom.

Ideja zmajevih zuba je da stvaraju utisak kod vozača kao da se put sužava i da bi trebalo voziti opreznije, odnosno sporije. Pre pešačkog prelaza mogu se videti i uzdužne cik-cak crte koje vozača takođe upozoravaju da uspori.

Na mestu na kojem je postavljena nova horizontalna signalizacija ili, bolje rečeno, iluzija, za sada nema saobraćajnih nesreća, a pre ih je bilo, i to s ljudskim žrtvama. Možda ova varka zaista funkcioniše. Ako je tako, nadamo se da će je primeniti i u drugim zemljama.

Novi Netflix-ov triler zaludeo gledaoce: Pogledao sam seriju u jednoj večeri

Gledaoci Netflixa imaju novu opsesiju – seriju Wayward koja je mnoge, kako kažu, ostavila „potpuno očaranima“.

Ova napeta serija sa Toni Kolet i Mej Martin u glavnim ulogama brzo se popela na lestvice gledanosti i postala glavna tema razgovora na društvenim mrežama.

Ove nedelje Netfliks je doneo i istorijsku dramu House of Guinness koja je označila povratak Džeka Glisona, glumca iz Igre prestola - prenosi Sombor.info.

Iako najavljivana kao „sledeći Peaky Blinders“, serija je naišla na podeljene reakcije i nije zasela na vrh lestvice najbolje ocenjenih noviteta.

Ta titula pripala je upravo seriji Wayward, koja prati istragu u lokalnoj školi za problematične tinejdžere, gde se iza zatvorenih vrata krije mračna tajna. Gledaoci su je, sudeći po komentarima, pogledali u jednom dahu.

Kreatorka serije je Mej Martin, komičarka i scenaristkinja koja stoji i iza hvaljene serije Feel Good. Ta serija, takođe dostupna na Netflix-u, smatra se jednim od najpotcenjenijih dragulja poslednje decenije i drži savršenu ocenu od 100% na sajtu Rotten Tomatoes.

Pohvale kritičara

Wayward se nalazi na prvom mestu trenutno najgledanijih serija na Netfliksu u Hrvatskoj i trenutno ima ocenu od 73% na Rotten Tomatoesu, uz brojne pohvale kritičara.

Lusi Mangan iz Guardiana dala je seriji četiri zvezdice, opisavši izvedbu Toni Kolet kao „potpuno veličanstvenu“.

„Zvezda glumi zastrašujuću direktorku akademije za problematične tinejdžere u Netflix-ovoj očaravajućoj misteriji Mej Martin.

Wayward je stilizovan i izuzetno gledljiv – teško je da vaš unutrašnji adolescent odvrati pogled od snažne osmodelne serije“, napisala je.

Sličnog je mišljenja i Dejvid Oupi iz Digital Spyja, koji je seriji takođe dao četiri zvezdice.

„Kvir triler pun preokreta koji meša žanrove i ide na mesta koja nećete očekivati, čak i ako na trenutke pokušava da obuhvati previše. Toni Kolet je predvidljivo sjajna, ali Mej Martin je ta koja krade šou (i koja je seriju takođe kreirala)“, istakao je.

Na Redditu i X-u povela se rasprava, a većina korisnika deli oduševljenje serijom.

„Bio sam potpuno očaran i pogledao sam celu stvar u jednoj večeri. Vau!“, napisao je jedan gledalac.

Drugi se nadovezao: „Sve sam pogledao u dahu danas. 8/10, bolje od bilo čega drugog što sam nedavno video.“

Posebne pohvale upućene su kreatorki i glumici Mej Martin.

„Kakva apsolutna pobeda za Mej Martin preuzimanjem ove uloge. Odradila je to tako dobro po mom mišljenju. Radujem se mnogo više njenih radova u budućnosti zbog toga“, stoji u jednom od komentara.

Ipak, neki gledaoci bili su umereniji, složivši se sa kritikama da je serija pokušala da obuhvati previše toga u osam epizoda. „Nekako mi se svidelo, ali poslednja epizoda imala je previše otvorenih krajeva za moj ukus“, glasio je jedan od komentara.

Uz debi serija Wayward i House of Guinness te skori povratak serijala Monster, obožavaocima Netflix-a sigurno neće nedostajati sadržaja u nedeljama koje dolaze.

Wayward je dostupan za gledanje odmah.

Istina o ašvagandi i zašto su je u Danskoj zabranili

Već neko vreme svi pričaju o ašvagandi, ali dok se jedni kunu u nju, drugi pominju zabranu korišćenja iste u Danskoj. O čemu se zapravo radi?

Adaptogeni su poslednjih godina postali vrlo popularna tema, a ašvaganda je jedan od najspominjanijih. Kao što i samo ime sugeriše, adaptogeni navodno pomažu telu da se prilagodi stresu. Zato nije iznenađenje što njihova popularnost naglo raste među ljudima. Ipak, ovi „zen“ favoriti nisu naročito novi.

Ašvaganda se u ajurvedskoj medicini koristi već stotinama godina zbog navodnih brojnih zdravstvenih benefita – od povećanja nivoa energije, regulacije nervnog sistema, poboljšanja sna i odmora, prevencije ili zaustavljanja opadanja kose izazvanog stresom, pa čak i podizanja libida. Neki je preporučuju i za zdravlje creva.

Sve što nam može pomoći da se bolje izborimo sa stresom privlači našu pažnju, ali ne možemo, a da ovakvim stvarima ne pristupimo sa zdravom dozom skepticizma. Šta ašvaganda zaista može da učini i da li postoje neželjeni efekti na koje treba obratiti pažnju? Pre tog dela, hajde da razjasnimo zašto je Danska zabranila ašvagandu 2023.

Zašto je Danska zabranila ašvagandu

Danska je zabranila ašvagandu u dodacima ishrani u aprilu 2023. godine zbog izveštaja Danskog tehničkog univerziteta (DTU) iz 2020, koji je ukazao na rizike, uključujući moguće negativne efekte na hormone štitne žlezde i polne hormone, plodnost, kao i potencijalna abortivna svojstva, zbog čega nije bilo moguće odrediti bezbednu dozu.

Detaljnim pregledom izveštaja uočeno je da nisu predstavljeni novi podaci, već samo sažetak ranijih naučnih eksperimenata. Jedna studija na glodarima pokazala je da ašvaganda smanjuje kvalitet i količinu sperme, dok je jedno ispitivanje na ljudima pokazalo da ašvaganda može povećati nivo hormona štitne žlezde. Ako se hormoni štitne žlezde previše povećaju, to može dovesti do retkog stanja koje se zove tireotoksikoza. Iako su ovi neželjeni efekti zabrinjavajući, izveštaj ne daje jasan dokaz o uticaju ašvagande na hormone i plodnost. Slučajevi koje autori pominju retki su, a u mnogim studijama nije pronađen nikakav dokaz o problemima sa štitnom žlezdom.

Što se tiče abortusa, izveštaj ne predstavlja nikakav klinički dokaz da je ašvaganda abortiv. Navodi se preporuka Svetske zdravstvene organizacije da ljudi ne bi trebalo da konzumiraju ašvagandu tokom trudnoće ili dojenja jer „postoje informacije da se koren koristio kao abortiv“. Poreklo tih informacija nije jasno, ali je verovatno preneto u okviru ajurvedskog medicinskog sistema. S druge strane, neki naučni članci navode da je ašvaganda bezbedna za upotrebu tokom trudnoće i da se čak koristila za jačanje zdravlja pre i posle porođaja. Bez jasnih dokaza, Danska je odabrala najoprezniju opciju i potpuno zabranila ašvagandu.

Šta je ašvaganda

Ašvaganda – poznata i kao Withania somnifera ili „indijski ženšen“ – koren je koji se široko koristi u ajurvedskoj medicini.

„Jedno od glavnih svojstava ašvagande su njena adaptogena dejstva“, kaže akupunkturolog i naturopatski lekar Ellie Heintze. „Može pomoći u balansiranju nivoa stresa, podizanju raspoloženja, kao i u poboljšanju mentalne jasnoće i fokusa. Postoje i studije koje pokazuju da ašvaganda može pomoći kod upala i smanjenja bola.“

Mnoge studije o adaptogenima male su i ograničenog obima, pa nema mnogo kliničkih podataka koji potvrđuju sve potencijalne koristi adaptogena za telo.

Za i protiv ašvagande

Sajt Healthline navodi potencijalne benefite ašvagande među kojima su: smanjenje stresa i anksioznosti, bolje sportske performanse, ublažavanje simptoma nekih mentalnih stanja, moguće podizanje nivoa testosterona i povećanje plodnosti kod muškaraca, smanjenje upalnih stanja, bolje funkcionisanje mozga i pobošljšanje memorije, bolji kvalitet sna.

Ašvaganda je verovatno bezbedna za većinu ljudi kada se koristi do 3 meseca, iako njeni dugoročni efekti nisu poznati.

Međutim, ašvaganda možda nije bezbedna ako je osoba:

trudna
doji
ima hormonski osetljiv rak prostate
uzima određene lekove, poput benzodiazepina, antikonvulzanata ili barbiturata
treba da ide na operaciju
ima autoimuno ili oboljenje štitne žlezde
ima probleme sa jetrom

Neki ljudi koji koriste suplemente sa ašvagandom prijavili su sledeće neželjene efekte:

nelagodnost u gornjem delu gastrointestinalnog trakta
pospanost
dijareju
povraćanje

Efekti ašvagande možda neće biti trenutni i može biti potrebno uzimati je nekoliko meseci pre nego što se primete rezultati.

Uvek se posavetujte sa lekarom kako biste bili sigurni da je upotreba ašvagande ili drugih suplemenata bezbedna za vas.

Ideje koje ti mogu pomoći da smanjiš stres

  • Provedi vreme u prirodi.
  • Potrudi se da dovoljno spavaš.
  • Pokreni svoje telo kroz aktivnosti u kojima uživaš.
  • Provedi vreme sa voljenim osobama.
  • Postavi granice kako bi zaštitio/la i stavio/la u prioritet svoje fizičko i mentalno zdravlje.

Svi koriste WD-40 sprej, a skoro niko ne zna šta znači skraćenica: Objašnjenje za brojku je naročito zanimljivo

Sigurno ste makar jednom u životu koristili WD-40 sprej – čuveni preparat koji je odavno izašao iz okvira radionica i garaža i postao nezaobilazan saveznik i u domaćinstvu. Nekada namenjen isključivo vozačima i mehaničarima, danas ga koriste i domaćice, pa čak i ljubitelji trikova za održavanje kuće.

Ono što mnoge i dalje iznenađuje jeste njegovo ime. Skraćenica WD znači Water Displacement (uklanjanje vode), dok broj 40 označava broj pokušaja koliko je bilo potrebno da se napravi savršena formula. Sprej je prvi put predstavljen 1953. godine, a osmislio ga je hemičar Norm Larsen u maloj laboratoriji u Kaliforniji. U početku je služio za zaštitu spoljnog omotača američke rakete Atlas od korozije, da bi 1958. godine ušao u širu upotrebu. Danas je dostupan u čak 187 zemalja širom sveta - piše

  • </p> <p><strong>A šta sve može WD-40 u svakodnevnom životu? Evo nekoliko iznenađujućih trikova:</strong></p> <h2>Čisti WC šolju</h2> <p>Poprskajte unutrašnjost šolje, sačekajte minut, pa istrljajte četkom. Sastojci WD-40 rastvaraju kamenac i prljavštinu brzo i bez napora.</p> <h2>Cipele i čizme postaju vodootporne</h2> <p>Tankim slojem WD-40 spreja obuća postaje zaštićena od vlage. Sprečava prodiranje vode, a tokom zime uklanja i ružne bele tragove soli. Dovoljno je obrisati krpom i obuća će izgledati kao nova.</p> <h2>Skidanje žvake iz kose</h2> <p>Ako vam se dogodi ova mala nezgoda, nema potrebe za šišanjem. Poprskajte WD-40 direktno na žvaku i pažljivo je očetkajte. Samo budite oprezni da sprej ne dospe blizu očiju i uvek radite u provetrenom prostoru.</p> <h2>Uklanja nalepnice sa stakla</h2> <p>Zalepljene i izbledele nalepnice na prozorima ili staklenim površinama više nisu problem. WD-40 razlaže lepak, pa ih posle nekoliko minuta lako možete ukloniti špahtlom ili plastičnim strugačem.</p> <h2>Skida super lepak</h2> <p>Super lepak važi za najtvrdokorniji izazov, posebno na prstima. Poprskajte WD-40, protrljajte i lepak nestaje. Isto važi i za druge površine u kući.</p>" target="_blank">Danas.

    A šta sve može WD-40 u svakodnevnom životu? Evo nekoliko iznenađujućih trikova:

    Čisti WC šolju

    Poprskajte unutrašnjost šolje, sačekajte minut, pa istrljajte četkom. Sastojci WD-40 rastvaraju kamenac i prljavštinu brzo i bez napora.

    Cipele i čizme postaju vodootporne

    Tankim slojem WD-40 spreja obuća postaje zaštićena od vlage. Sprečava prodiranje vode, a tokom zime uklanja i ružne bele tragove soli. Dovoljno je obrisati krpom i obuća će izgledati kao nova.

    Skidanje žvake iz kose

    Ako vam se dogodi ova mala nezgoda, nema potrebe za šišanjem. Poprskajte WD-40 direktno na žvaku i pažljivo je očetkajte. Samo budite oprezni da sprej ne dospe blizu očiju i uvek radite u provetrenom prostoru.

    Uklanja nalepnice sa stakla

    Zalepljene i izbledele nalepnice na prozorima ili staklenim površinama više nisu problem. WD-40 razlaže lepak, pa ih posle nekoliko minuta lako možete ukloniti špahtlom ili plastičnim strugačem.

    Skida super lepak

    Super lepak važi za najtvrdokorniji izazov, posebno na prstima. Poprskajte WD-40, protrljajte i lepak nestaje. Isto važi i za druge površine u kući.

    Kako pronaći ravnotežu između digitalnog života i mentalnog zdravlja

    U savremenom svetu, gde su ekrani postali deo svakodnevice, pronalaženje balansa između digitalnog života i mentalnog zdravlja postaje sve važnije. Digitalna povezanost donosi brojne prednosti, ali i izazove koji mogu uticati na naše raspoloženje, koncentraciju i opštu dobrobit. Prava ravnoteža omogućava nam da uživamo u tehnologiji, a da pritom ostanemo povezani sa sobom.

    Razumevanje uticaja digitalnog okruženja

    Digitalno okruženje oblikuje način na koji komuniciramo, radimo i provodimo slobodno vreme. Sa jedne strane, dostupnost informacija i mogućnost instant komunikacije olakšavaju svakodnevni život. Sa druge strane, prekomerna izloženost digitalnim sadržajima može izazvati osećaj preopterećenosti, anksioznosti ili čak izolacije. Ključ je u svesnom korišćenju tehnologije i postavljanju granica, kako bi digitalni svet bio saveznik, a ne izvor stresa - piše Danas.

    Slobodno vreme i mentalna snaga

    Kvalitetno provedeno slobodno vreme ima ogroman značaj za mentalno zdravlje i oporavak od svakodnevnih obaveza. Izbor aktivnosti je ličan i zavisi od interesovanja, ali je važno da one zaista donose zadovoljstvo i opuštanje. Neki ljudi svoje slobodno vreme provode uz razne digitalne platforme, pa tako i kroz online kazino, koji pruža mogućnost razonode i kratkog bekstva od svakodnevnih briga, naravno uz meru. Drugi biraju fizičku aktivnost, čitanje, kreativne hobije ili vreme provedeno u prirodi. Bitno je osluškivati sebe i prepoznati šta nam zaista prija.

    Tehnike za jačanje fokusa i koncentracije

    Rad od kuće i stalna dostupnost digitalnih uređaja mogu otežati održavanje fokusa. Jedan od efikasnih načina za poboljšanje koncentracije jeste pravljenje jasnog rasporeda, uz redovne pauze za odmor. U pauzama tokom rada, povremene aktivnosti kao što su kratke igre ili opuštajuće šetnje mogu pomoći u resetovanju uma i povratku koncentracije. Takođe, tehnike disanja, meditacija i svesno isključivanje notifikacija mogu doprineti osećaju kontrole i smanjenju stresa.

    Lični razvoj i mentalno zdravlje

    Razumevanje odnosa između personal development and mental health može osnažiti pojedinca da razvije samosvest, emocionalnu otpornost i efikasne strategije suočavanja, što značajno doprinosi opštem blagostanju. Ova veza čini temelj pozitivnih ishoda za mentalno zdravlje u današnjem ubrzanom svetu. Ulaganje u lični razvoj kroz edukaciju, rad na sebi i usvajanje novih veština može pomoći da se lakše nosimo sa izazovima digitalnog doba.

    Praktični saveti za svakodnevni balans

    Uvođenje malih promena u svakodnevicu može imati veliki uticaj na mentalno zdravlje. Preporučuje se određivanje vremena bez ekrana, vođenje dnevnika zahvalnosti, redovno kretanje i održavanje kontakta sa bliskim osobama. Važno je prepoznati sopstvene granice i ne ustručavati se da potražimo podršku kada je potrebno. Prava ravnoteža nije univerzalna, već se gradi kroz lično iskustvo i prilagođavanje sopstvenim potrebama.

    Zaključak o digitalnom balansu i ličnom razvoju

    Digitalno doba donosi brojne mogućnosti, ali i izazove za mentalno zdravlje. Pronalazak lične ravnoteže između digitalnog sveta i sopstvenih potreba ključan je za dugoročno zadovoljstvo i stabilnost. Kroz svesno korišćenje tehnologije, negovanje slobodnog vremena i rad na ličnom razvoju, svako može izgraditi temelje za zdraviji i ispunjeniji život. Razmišljanje o ovim temama može biti prvi korak ka pozitivnim promenama i boljem osećaju svakog dana.

    Koliko zarađuju kamiondžije? Ovo su njihove plate po zemljama

    Britanski vozači kamiona zarađuju do tri puta više nego njihove kolege u Mađarskoj, a prestigli su čak i nemačke vozače – iako se često žale na plate i uslove rada, pokazuju novi podaci.

    Kako piše trans.info, nedostatak radne snage nakon Bregzita i velike ekonomske razlike širom Evrope stvorili su kontinent na kojem geografija određuje visinu plate više nego vozačke veštine. Sa bruto platom od 3.350 funti mesečno (3.930 evra), britanski vozači su na vrhu evropske tabele, dok je Mađarska na dnu sa svega 1.039 evra.

    Razlike u zaradama su izražene širom Evrope. Francuska (1.850 evra) i Rumunija (1.794 evra) stoje tek nešto bolje od Mađarske, dok je prosek u Španiji 2.450 evra, a u Poljskoj 2.814 evra. Jedino je Nemačka blizu britanskih nivoa sa 3.357 evra.

    Kako izveštava ovaj portal, prava priča se vidi tek kada se plate uporede s nacionalnim prosekom. Međunarodni vozači iz Poljske zarađuju 2,7 puta više od minimalne zarade – najviše u Evropi – dok britanske kamiondžije zarađuju 70% više od minimalca i 9% iznad nacionalnog proseka. Nemački vozači zarađuju 64% iznad minimalca, ali i dalje 13% ispod nacionalnog proseka, prenosi Pluton logistics.

    Sa druge strane, francuski vozači jedva prelaze minimalac (91% zakonskog minimuma), dok mađarske kamiondžije zarađuju čak ispod njega – 79% – što pokreće ozbiljna pitanja o održivosti profesije u Istočnoj Evropi.

    Ujedinjeno Kraljevstvo

    Britanski vozači kamiona su neočekivano profitirali od nedostatka radne snage izazvanog Bregzitom. Podaci Nacionalne kancelarije za statistiku pokazuju da je medijalna neto plata 2.705 funti mesečno, što je 70% iznad minimalne zarade i skoro 30% više od prosečne plate u Britaniji.

    Razlika je značajna: 10% najplaćenijih zarađuje preko 56.400 funti godišnje, dok i 10% najniže plaćenih uzima 26.700 funti. Regionalne razlike postoje – vozači u Londonu zarađuju više nego oni u Velsu ili na severoistoku – ali vožnja kamiona je postala jedno od bolje plaćenih zanimanja u Britaniji.

    Za razliku od većine država u Evropi gde su vozači pri dnu tabela kada je plata u pitanju, britanske kamiondžije su iznad proseka, što ovu profesiju čini jednom od retkih transportnih grana gde plata i dalje ima realnu vrednost.

    Nemačka

    Nemački vozači zarađuju u proseku 2.536 evra neto mesečno – iako dobra suma, ovaj iznos je i dalje 13% ispod nacionalnog proseka. Profesija je u "sredini": iznad minimalca, ali ispod opšteg ekonomskog prosperiteta.

    Regionalne razlike su velike, što odražava ekonomsku geografiju Nemačke. U Šlezvig-Holštajnu vozače očekuje 3.550–3.575 evra mesečno, dok istočne pokrajine poput Tiringije i Saksonije-Anhalt nude 3.175–3.275 evra. Berlin beleži 3.475 evra, što je neobično za istok zemlje.

    Istraživanja pokazuju da vozači sve više očekuju više od same plate – modernu flotu, predvidive rasporede i dodatke za noćni i vikend rad, kako bi iskoristili veću pregovaračku moć zbog nedostatka radne snage.

    Poljska

    Poljska ima dvostruki sistem koji osvetljava složenost evropske transportne ekonomije. Međunarodni vozači mogu zaraditi 2.345 evra neto – znatno iznad nacionalnog proseka i 3,2 puta više od minimalne zarade. Oni su postali evropska „mobilna aristokratija“, koristeći prednosti razlika u platama preko granica, piše trans.info.

    Ali domaći vozači se suočavaju s težom realnošću. Početnici startuju sa 1.055 evra, tek 40% iznad minimalca, a često ne dostižu nacionalni prosek. Čak i iskusni domaći vozači sa 1.407 evra jedva se približavaju proseku.

    Ovaj raskol odražava širu evropsku dinamiku: međunarodni transport nudi izlaz iz domaćih platnih ograničenja, dok lokalni ostaje vezan za nacionalne ekonomske realnosti.

    Francuska, Rumunija i Mađarska

    U južnoj i istočnoj Evropi, kamionski transport je zarobljen u začaranom krugu niskih plata koji ugrožava dugoročni opstanak profesije.

    Francuski vozači se suočavaju možda sa najgorim uslovima među zapadnoevropskim zemljama. Prosečna neto plata od 1.420 evra skoro je jednaka minimalcu i 1.300 evra manja od nacionalnog proseka. Čak i iskusni međunarodni vozači zarađuju tek 1.544 evra – što objašnjava zašto francuske kompanije sve više angažuju vozače iz istočne Evrope.

    Španija pokazuje koliko iskustvo može da znači. Početnici zarađuju 1.070 evra neto, jedva iznad minimalca, ali veterani dostižu 2.040 – što je konačno na nivou nacionalnog proseka. Ovo zanimanje funkcioniše kao dugo stažiranje gde se upornost isplati tek nakon više godina, izveštava trans.info.

    Mađarske kamiondžije rade u najgorim uslovima u Evropi. Sa neto platom od 271.000 forinti (690 evra) oni zarađuju ispod minimalne plate za kvalifikovane radnike i samo 58% nacionalnog proseka. Iako neformalni dodaci poput kilometraže podižu stvarnu zaradu, zvanični podaci pokazuju sistematsku potplaćenost.

    Rumunski vozači sa 1.078 evra mesečno nešto su iznad procenjene medijane, ali daleko ispod nacionalnog proseka, što sugeriše da je profesija izašla iz samog dna, ali nije probila prag srednje klase.

    Evropski transportni obračun

    Ove razlike otkrivaju fundamentalne strukturne probleme evropske logističke mreže. Dok britanski vozači profitiraju od nedostatka radne snage izazvanog Bregzitom, ostatak kontinenta i dalje funkcioniše na neodrživo niskim platama.

    Zavisnost Francuske od stranih vozača i mađarska realnost plata manjih od minimalca ukazuju na ozbiljno opterećena tržišta. Pitanje pred evropskim donosiocima odluka je jasno: može li kontinent razviti održivu ekonomiju transporta ili će trgovina sve više zavisiti od sve manjeg broja vozača spremnih da rade za bedne zarade?

    Za britanske vozače kamiona koji se i dalje žale na uslove, poruka je jasna – imaju jedan od najboljih poslova u Evropi u industriji u kojoj je geografija postala sudbina, zaključuje trans.info.

    Koliko su zapravo bezbedne bežične slušalice?

    Pošto je danas dostupno toliko muzike i toliko podkasta za slušanje, nije ni čudo što su slušalice toliko popularne.

    Bežične slušalice su postale posebno tražene. Dok ih mnogi korisnici obožavaju, na društvenim mrežama pojavile su se i zabrinutosti zbog njihovih potencijalnih zdravstvenih rizika. BBC Bitesize Other Side of the Story pobliže je istražio te brige kako bi razdvojio činjenice od neistina - prenosi Sombor.info

    Da li su bežične slušalice bezbedne?

    Bežične slušalice (i one koje idu preko ušiju i one koje idu u uši) koriste Bluetooth tehnologiju da bi se povezale s našim telefonima. To uključuje elektromagnetno polje, što je neke navelo da poveruju da bi to moglo da našteti našem mozgu.

    Postojala su naučna istraživanja o bežičnim slušalicama i njihovim potencijalnim rizicima. One emituju vrstu zračenja koja se zove radiofrekventno zračenje, koje funkcioniše na mnogo nižoj frekvenciji od vrste zračenja koje može da našteti ljudima.

    Godine 2019, Cancer Research UK je izjavio da nema dovoljno dokaza da bi Bluetooth slušalice mogle da izazovu štetu i da istraživanja sprovedena na velikim grupama ljudi nisu pronašla vezu s povećanim rizikom od raka. Međutim, do 2025. istraživanje o efektima bežičnih slušalica na naše zdravlje i dalje traje.

    Da li su skupe slušalice bolje?

    Slušalice koje poništavaju buku (noise-cancelling) relativno su nov izum. One sadrže poseban softver koji eliminiše spoljašnju buku, poput televizora ili laveža psa, omogućavajući korisniku da se usredsredi isključivo na jedan zvuk.

    Časopis Which?, gde tim stručnjaka testira različite modele i brendove proizvoda, otkrio je da je moguće dobiti dobar kvalitet funkcija za poništavanje buke i kod slušalica koje koštaju oko 50 funti, tako da nije uvek neophodno potrošiti mnogo novca – ali na kraju, koliko će neko potrošiti u potpunosti zavisi od njega.

    Da li slušalice koje poništavaju buku štite naš sluh?

    Other Side of the Story razgovarao je sa Kler Benton, predsednicom Britanske akademije za audiologiju, da bi saznao više o slušalicama koje poništavaju buku. Kler je objasnila da one mogu da pomognu u zaštiti sluha jer fokusiranje na jedan zvuk, dok su svi drugi eliminisani, znači da ne mora da se sluša na visokom nivou jačine.

    „I dalje morate da se pridržavate pravila dobre higijene slušanja“, rekla je Kler. „Pravite pauze za uši, držite nivo jačine na bezbednom nivou bez obzira na to, jer i dalje postoji iskušenje da ga pojačate. Neki ljudi zaista uživaju u glasnoj muzici i znamo da je to zaista opasno ako to radite predugo. Osamdeset pet decibela (dB) tokom osam sati je ono što (zvanični) propisi kažu da je bezbedno, bez ikakve zaštite sluha.“

    Osamdeset pet decibela je ekvivalent buci koju pravi gust saobraćaj ili blender za hranu. Ako biste nešto slušali samo tri decibela glasnije, rekla je Kler, vreme tokom kojeg biste mogli bezbedno da slušate odjednom bi se prepolovilo sa osam sati na četiri.

    Kler je dodala: „Ako ste osoba koja se lako dekoncentriše zbog spoljašnje buke ili joj smeta pozadinska buka, slušalice koje poništavaju buku mogu biti od pomoći da se osećate smirenije na tim bučnim mestima.

    Počela su da se postavljaju pitanja da, ako previše koristite slušalice koje poništavaju buku, to možda može da promeni vaše veštine obrade zvuka. Postoji mogućnost da nošenje slušalica koje poništavaju buku predugo ometa vašu sposobnost da obrađujete govor u buci kada ih ne nosite, ali to je za sada čisto anegdotalno.“

    Koja je razlika između slušalica i čepića za uši?

    Slušalice koje poništavaju buku su jedan način da se smanji nivo zvuka, ali nisu praktične za događaje uživo kao što su koncerti ili muzički festivali. Međutim, upravo su to tipovi okruženja u kojima vredi brinuti o svojim ušima – a čepići za uši mogu biti opcija.

    Istraživanje Kraljevskog nacionalnog instituta za gluve osobe (RNID) otkrilo je da je 58 odsto ljudi starosti između 18 i 28 godina iskusilo neki oblik gubitka sluha ili problem vezan za sluh nakon izloženosti glasnoj muzici. Većinu vremena efekti ne traju dugo, ali kontinuirano izlaganje naših ušiju tako glasnim okruženjima može da izazove trajna oštećenja. Novi stil čepića, koji postaje popularan na festivalima, dozvoljava prolazak zvuka, ali na smanjenom nivou, što može da olakša prisustvovanje ovakvim događajima ako vam smetaju visoki nivoi buke.

    Da li čepići za uši rade?

    Čepići za uši zaista rade. Čak i najjeftiniji penušavi čepići stvaraju barijeru između spoljašnjeg zvuka i ušnog kanala – iako je potreban oprez prilikom stavljanja i vađenja.

    Prosečan muzički festival ima nivo zvuka između 90 dB i 100 dB, dok ljudsko uvo može bezbedno da podnese produženo slušanje zvuka do najviše 80 dB.

    Saira Husein je audiolog, koja je za BBC Sounds Sliced Bread podkast iznela svoje mišljenje o čepićima za uši: „Iz ugla zdravstvene zaštite, drago mi je što sada postoji svest, ili veća svest, o zaštiti sluha od buke. Dakle, svakako, kada idete na festival… obavezno imajte nešto da zaštitite svoje uši.“

    Trevor Koks, koji se takođe pojavio u Sliced Bread, profesor je akustičkog inženjeringa na Univerzitetu u Salfordu. Rekao je da bi, kada bi kupovao čepiće, tražio one za koje se oglašava specifično smanjenje decibela. Međutim, dodao je: „Ne bih im verovao da ih kupim jer ne bih znao šta rade dok ne stignu.“

    Reporter info

    Disclaimer II

    Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.

    Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.

    Disclaimer I

    Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.