reporter INT logo

Kultni filmovi Morgana Frimena - trebalo bi ih pogledati bar jednom u životu

Kultni filmovi Morgana Frimena - trebalo bi ih pogledati bar jednom u životu

Morgan Friman je jedan od najcenjenijih i najprepoznatljivijih glumaca, i to sa dobrim razlogom.

Karijeru ovog priznatog glumcaobeležava niz snažnih uloga, prepoznatljiv glas i izuzetna sposobnost da uvuče gledaoce u svet svakog lika koga igra, prenosi Index.

Neki od najpoznatijih filmovau kojima je priznati glumac igrao ulogu su „Vozi gospođicu Dejzi“, „Kolekcionar“, „Devojka od milion dolara“, „Rat za slavu“, „Lusi“ i brojni drugi filmovi.

Iako svako ima svoje favorite kada su u pitanju filmovi u kojima je glumio Morgan Frimen, postoje dva koja su toliko snažna i impresivna da bi ih svako trebalo da pogleda barem jednom u životu, a i sam glumac u to veruje.

Oba filma su dobila velike pohvale od kritičara i publike, i često se navode kao neki od najboljih u kojima je glumio legendarni Morgan Frimen.

Bekstvo iz Šošenka (1994)

Ovaj vanvremenski klasik zasnovan je na romanu Stivena Kinga i prati priču o Endiju Dufrenu (Tim Robins), bankaru nepravedno osuđenom za ubistvo. U zatvoru Šošenk, on se sprijateljuje sa Redom, koga briljantno igra Friman.

Frimanov narativni glas, kao i njegov tihi autoritet i saosećanje koje unosi u lik Reda, dali su filmu posebnu dubinu i emocionalnu snagu. Iako film nije osvojio nijednog Oskara, stekao je kultni status i još uvek je na vrhu mnogih lista najboljih filmova svih vremena.

„Ovo je jedan od onih retkih filmova koji mogu promeniti ugao gledanja na život“, rekao je Morgan Friman u intervjuu, osvrćući se na dugogodišnju popularnost filma.

Sedam (1995)

Mračan, napet i psihološki uznemirujući, film „Sedam“ je kritički hvaljen i nezaboravan triler koji vam ostaje u sećanju godinama nakon što ste ga videli.

Friman igra detektiva Vilijama Somerseta, koji je uskoro u penziji, i njegovog partnera Dejvida Milsa (Bred Pit), koji tek počinje svoju karijeru. Njih dvojica pokušavaju da uhvate serijskog ubicu koji svoje zločine zasniva na sedam smrtnih grehova.

Friman u ovom filmu pokazuje uzdržanost, inteligenciju i umor čoveka koji je godinama izbliza video zlo, što njegovu izvedbu čini jednom od najimpresivnijih u žanru trilera.

„Finčer nas je naterao da razmišljamo i osećamo sve što naši likovi rade. Bio je to izuzetno težak, ali duboko zadovoljavajući film“, rekao je Friman o stvaranju jednog od najboljih trilera.

Šta sam naučila posle godinu dana bez seksa

Šta sam naučila posle godinu dana bez seksa

Nakon niza nezdravih komplikovanih odnosa autorka Melisa Febos je odlučila da pokuša nešto novo — dobrovoljni celibat.

Cilj joj je u početku bio da izdrži tri meseca. Bez seksa, bez zavođenja. Tri meseca su se pretvorila u još tri, pa u još tri. Pre nego što je shvatila, prošla je cela godina u celibatu.

Danas kaže da je to bilo najbolje vreme u njenom životu.

Febos je razgovarala sa Ostinom Krosom u emisiji AirTalk o svojoj godini bez seksa, o kojoj detaljno piše u svojoj novoj knjizi The Dry Season: A Memoir of Pleasure in a Year Without Sex.

Na sajtu laist.com prenose šta je naučila iz tog iskustva.

Celibat kao dobar period

Šta se dogodi kada izbacite seks iz svog života? Za Febos to je značilo da odjednom ima više vremena za sebe, svoju porodicu i prijatelje. Imala je više vremena da bude kreativna i da upozna sebe na način na koji nikada ranije.

„Već posle nekoliko dana, najkasnije nedelju dana, shvatila sam da mi je zapravo sjajno“, rekla je, što je i bio razlog da nastavi i posle početnog cilja.

Intimnost je skup iskustava

Šta je intimnost i odakle je crpimo? To je bilo ključno pitanje na njenom putu. Jedna od najvažnijih lekcija koju je naučila ticala se njene navike da u vezama uskraćuje „punu realnost toga ko ona zaista jeste“.

„Morala sam najpre da postanem prava osoba da bih mogla da pronađem pravu osobu“, rekla je.

Tokom svoje godine bez seksa Febos je počela da posmatra intimnost kao nešto aktivno što se može praktikovati svakodnevno — ne samo s drugima, već i sa sobom. A ta praksa? Iskrenost prema samoj sebi.

Društvo nas je izneverilo

Često sebe smatramo neuspešnima ako naši odnosi propadnu, ali šta ako nas zapravo društvo postavlja za neuspeh? Kao mlade žene, učimo da sopstveno samopouzdanje tražimo kroz ljubav, romansu i seks. Govore nam da treba da budemo privlačne i vredne ljubavi.

Nakon skoro 20 godina monogamnih veza bez pauze, u kojima se trudila da bude junakinja svoje sopstvene romantične komedije, sve se srušilo.

„Katastrofalna veza, pa još gori raskid“ bili su poslednji udarac. Kada se oslobodila slike o tome ko je mislila da bi trebalo da bude, počela je da stvara novu verziju sebe — onu koju je zaista želela.

Do kraja godine u celibatu Febos je bila toliko zadovoljna sobom da je ozbiljno razmatrala mogućnost da više nikada ne bude u vezi. Međutim, pred kraj te godine upoznala je nekoga. U braku su već devet godina. Da li bi to uspelo da nije provela godinu u celibatu?

„Ni najmanje“, rekla je.

Šta se dešava sa Kejt Midlton? Otkazala učešće na važnom kraljevskom događaju

Kejt Midlton, britanska princeza od Velsa, neće prisustvovati danas na Kraljevskim trkama u Askotu.

Izvor iz kraljevske palate navodi da joj je potrebna ravnoteža dok se vraća obavezama nakon lečenja od raka prošle godine, te da je to razlog njenog odsustva.

Njen suprug, princ Vilijam, naslednik prestola, trebalo bi da učestvuje u kraljevskoj procesiji na trkačkom događaju u južnoj Engleskoj kasnije danas, zajedno sa svojim ocem, britanskim kraljem Čarlsom i kraljicom Kamilom, prenosi Rojters.

Izvor iz palate je rekao da je Kejt razočarana što neće prisustvovati.

Na Kraljevskim trkama u Askotu se vrhunski konji iz celog sveta takmiče tokom pet dana u trkama vrednim i do milion funti (1.170.000 evra).

Sve manje Nemaca naručuje karivurst

Sve manje Nemaca naručuje karivurst

Decenijama je karivurst – kobasica sa karijem – bila omiljeno jelo u radničkim menzama. Ali izgleda da se hladi nemačka ljubav prema tom jelu i da međunarodna jela potiskuju najpopularniju nemačku kobasicu.

Zvanično je karivurst pronalazak Herte Hojver koja je tvrdila da je nemačku kobasicu obogatila specijalnim prelivom, sačinjenim od paradajza i mešavine začina septembra 1949. i ponudila u svojoj berlinskoj radnji, piše DW.

Drugi gradovi poput Duisburga ili Hamburga imaju svoje verzije priče, svoje gradske legende, prema kojima je čuveno nemačko jelo – pržena ili ošurena kobasica prelivena sosom od paradajza i karijem – nastala upravo kod njih.

Kako god, karivurstposle rata osvaja nemačka srca i stomake i postaje nacionalno jelo broj jedan. Decenijama je karivurst i neprikosnoveni šampion radničkih menzi.

Veliki snabdevač nemačkih menzi i proizvođač gotovih jela Apetito od 1992. sastavlja na osnovu podataka o prodaji listu omiljenih nemačkih jela. U 28 od 33 godine najomiljeniji ručak je bila kobasica sa karijem – karivurst. Ali onda je polako počela da opada popularnost. Trenutno je karivurst na četvrtom mestu.

„U našim podacima iz prodaje pokazuje se trend prema internacionalnim jelima ali i prema svesnijoj ishrani", kaže predsednik Upravnog odbora firme Apetito Jan-Per Labs.

Na prvom mestu je italijanski hit špageti bolonjeze, a već na drugom mestu je „čiken korma“ sa pirinčem, dok je na trećem jelo iz Indonezije „bami goreng“. Jelo na radnom mestu postaje internacionalnije.

Povećava se i broj vegetarijanskih jela. Među prvih 10 su nemačko jelo od testa i sira „kezešpecle“, ali i „čili sin karne“ – crni pasulj bez mesa - piše N1.

Kuvanje sopstvenih jela – zastareo model

Doduše, postoje još menze u preduzećima koje same spremaju svoja jela i u kojima pored upotrebe polugotovih prehrambenih proizvoda kuvari donose svoje ideje i kuvaju u sopstvenoj režiji. Takva je menza BMW-a u Minhenu, koja je sa osam miliona posetilaca godišnje najposećenija u Nemačkoj.

Generalno gledano, sopstveno kuvanje je zastarelo. Sve više preduzeća angažuju ketering. U jednoj studiji Nemačkog instituta za zajedničku gastronomiju (DIG) kaže se da se „samo tako mogu savladati sve veći izazovi“.

Marsel Klinge sa Instituta smatra da je nedostatak stručne radne snage prouzrokovao ovakav trend: „Jedan deo ponude su smrznuta gotova jela koja se dopremaju u kantinu, i pomoćni radnici mogu da ih pripreme, pa se tako nadoknađuje ono što nedostaje – kuvari“. U nemačkoj gastronomiji nedostaje 40.000 kuvara.

Najveći deo obuhvata velike menze. U nemačkim restoranima pri preduzećima i firmama dnevno se izda 17 miliona obroka.

Apetito ima sve veći obrt

Labs, prvi čovek firme Apetito naglašava da je njihova prednost u tome što mogu da odgovore ponudom upravo u oblastima u kojima je sve veća potražnja. Navodi da snabdevaju milon ljudi u devet nemačkih pokrajina.

Prošle godine je ova firma sa sedištem u gradu Rajne u Severnoj Rajni-Vestfaliji imala promet od 1, 35 milijardi evra, što je rast od 8,5 odsto u odnosu na pretprošlu godinu. Oko 55 odsto prometa otpada na Nemačku. Labs je siguran da će se rast nastaviti.

Kakva sudbina čeka karivurst?

U život menzi umešala se i Evropska unija. U Briselu je osnovana radna grupa koja će se pozabaviti bezbednošću, higijenom, održivošću i označavanjem prehrambenih proizvoda. Do sada je to bilo regulisano opštim gastronomskim propisima.

Na stolu radne grupe je i regulisanje „raznolikosti ukusa u menzama“. Namera je da se regulišu ukus i izgled začina, kao i veličina porcija. Briselski stručnjaci su pritom uzeli u razmatranje i karivurst.

Postavili su pitanje kolika mora da bude buduća kobasica. Da li je vrsta žute boje karija po standardima EU? Koja količina majoneza usrećuje radnika u menzi?

Radnički saveti bi trebalo da kontrolišu karivurst

Marsel Klinge je bio poslanik Bundestaga. On smatra da takva najava može da bude samo prvoaprilska šala. Šef firme Apetito Jan-Per Labs se nasmejao kada je pročitao tu vest. Kaže da naposletku već postoji „strategija ishrane nemačke Vlade“ koja nije baš uspešna u praksi. On se boji da će i evropska regulativa završiti tako.

Kontrolu proizvoda kao što je karivurst trebalo bi da preuzmu radnički saveti. U Briselu smatraju da to spada u njihovu nadležnost, pored regulisanja radnog vremena i zdravstvene zaštite na radu. Hose Martinas, iz Radničkog saveta Apetito smatra da je to zaista preterivanje.

On smatra da nije nadležan za kontrolu prehrambenih proizvoda i pažljivo proučavanje plana ishrane u menzi. On nije jedini koji se nada da će briselska radna grupa ipak odustati od takvih planova. „Zaista imamo druge probleme pored priče o tome koliko majoneza ide na pomfrit.“

Najjeftinija zemlja za život iseljenika: Stan za 310 evra, a more uvek toplo

Najjeftinija zemlja za život iseljenika: Stan za 310 evra, a more uvek toplo

Ako ste ikada razmišljali o preseljenju u inostranstvo, novo istraživanje moglo bi dodatno da vas motiviše. Prema podacima koje je objavila organizacija William Russell, Vijetnam je proglašen najjeftinijom zemljom za život iseljenika u 2025.

U istraživanju su poređeni troškovi zdravstva, prevoza, stanarine, hrane i režija u različitim državama, a Vijetnam se izdvojio kao zemlja koja nudi najviše za najmanje novca, prenosi Daily Mail.

Zašto je Vijetnam najpovoljniji izbor?

Portparol William Russella objašnjava zašto: "Vijetnam je već dugo omiljena destinacija među onima koji paze na budžet i digitalnim nomadima, jer nudi sve što je potrebno za kvalitetan život. Od sunčanih plaža do velikih gradova, dobre hrane i ljubaznih domaćina, modernih pogodnosti i drevnih tradicija koje tek treba otkriti – Vijetnam je jedna od retkih zemalja koje zaista mogu reći da imaju sve."

Troškovi života zaista potvrđuju te reči. Jednosobni stan u Vijetnamu može se iznajmiti već za 361 dolar (oko 310 evra) mesečno, dok se trosobni stan u proseku plaća 801 dolar (690 evra).

Sveukupni troškovi života su čak 59 posto niži nego u Ujedinjenom Kraljevstvu, a najjeftiniji grad za život je Da Nang, obalna metropola poznata po plažama i noćnom životu.

Zanimljivosti o Vijetnamu

Ima više od 3.000 kilometara obale - Vijetnam se proteže duž Istočnog mora i nudi bezbroj peščanih plaža, od popularnih poput Nha Tranga do skrivenih uvala na ostrvu Phu Quoc. More je toplo cele godine, a riblja jela uvek sveža.

Vijetnamci piju neverojatne količine kafe - kafa je drugi najpopularniji napitak u zemlji (nakon zelenog čaja), a Vijetnam je jedan od najvećih proizvođača kafe na svetu. Njihova poznata cà phê sữa đá (ledena kafa s kondenzovanim mlekom) prava je energetska bomba i kulturni simbol.

Ulica je često živahnija od restorana - ulična hrana srce je vijetnamske kuhinje. Pho (goveđa supa s rezancima), bun cha (svinjetina s vermicelli rezancima) i banh mi (baget sendvič s lokalnim dodacima) samo su neki od legendarnih specijaliteta koje možete pojesti doslovno na plastičnoj stolici uz put – i to jako dobro.

Više od 50 etničkih manjina - iako većinu stanovništva čine Vijetnamci (Kinh), zemlja je dom i za više od 50 različitih etničkih skupina, od planinskih naroda na severu do zajednica na granici s Kambodžom. Svaka ima svoje jezike, nošnje i običaje.

Motocikl je kralj saobraćaja - u gradovima poput Ho Ši Mina i Hanoja, motor je osnovno prevozno sredstvo – ima ih više od 50 miliona. Preći cestu može biti izazov, ali postoji pravilo: idi ravno i ne menjaj smer – vozači će se prilagoditi tebi!

Ima jedno od najspektakularnijih prirodnih čuda – zaliv Ha Long - S više od 1.600 vapnenačkih ostrvaca i stena koje izranjaju iz mora, Ha Long Bay je pod UNESCO-ovom zaštitom i jedno od najpoznatijih mesta u jugoistočnoj Aziji.

Vijetnam ima snažan osećaj za zajednicu i obitelj - kultura se temelji na kolektivizmu. Više generacija često živi zajedno pod istim krovom, a poštovanje prema starijima i porodičnim obavezama duboko je ukorenjeno.

Ima vrlo mlado stanovništvo - više od polovine Vijetnamaca mlađe je od 35 godina. To se vidi i u brzom razvoju zemlje, posebno u tehnologiji, obrazovanju i startup kulturi, osobito u velikim gradovima.
Tet (vijetnamska Nova godina) je najveći praznik - slavi se u januaru ili februaru, zavisno od lunarnog kalendara. Tada cela zemlja stane – porodice se okupljaju, domovi se ukrašavaju cvećem i lampionima, a gradovi postaju šareni i svečani.

Kombinacija Istoka i Zapada - zbog francuske kolonijalne prošlosti, u Vijetnamu ćete pronaći zanimljivu arhitekturu, bagete, kafu, ali i budističke pagode, konfučijanske hramove i tradicionalne pijace – sve u istom kvartu.

Druge povoljne zemlje za iseljenike

Na drugom mestu našla se Bolivija. U glavnom gradu La Pazu jednosobni stan u proseku košta 386 dolara (332 evra), a trosobni 707 dolara (609 evra). "Bolivija nudi mešavinu avanturističkog duha i moderne udobnosti. Gradovi poput La Paza, Kočabambe i Santa Kruz de la Sijere smešteni su usred zadivljujućih planina i bujnih džungli. Život u Boliviji iseljenicima omogućuje luksuz za svega nekoliko dolara dnevno", navode iz William Russella.

Treće mesto pripalo je Gruziji, zemlji koju stručnjaci opisuju kao "moderno društvo bez visoke cene". Iako se glavni grad Tbilisi sve češće povezuje s Evropom zahvaljujući novim direktnim letovima, najjeftiniji grad za život u Gruziji je Kutaisi, treći najveći grad u zemlji, poznat po blizini prirodi i ugodnom urbanom okruženju. Mali stan u centru Kutaisija može se unajmiti za 550 dolara (447 evra) mjesečno.

Indija i Kambodža zaokružuju top 5

Četvrto mesto zauzima IndijaIndija, gde se trosobni stan može unajmiti za prosečnih 433 dolara (373 evra) mesečno. "U Indiji će vaš budžet dosezati puno dalje, što vam omogućuje luksuzan način života – čak i u jednom od njenih megagradova", tvrdi portparol. No, ističe i kako život u Indiji nije za svakoga: "Na indijski način života treba se priviknuti, pa to možda neće biti lako za one slabijeg srca."

Peto mesto najpovoljnijih zemalja za iseljenike pripalo je Kambodži. Tamo jednosobni stan u centru grada stoji prosečno 405 dolara (349 evra) mesečno.

"Kako moderni stanovi niču širom kambodžanskih gradova i obalnih područja, oni koji se presele mogu očekivati sve viši kvalitet života – bez da im pritom bankovni račun pati", ističu iz William Russella. Najjeftinije mesto za život u Kambodži je glavni grad Pnom Pen.

Vraćaju se legendarni BlackBerry telefoni

Vraćaju se legendarni BlackBerry telefoni

Kompanija iz Kine će interno obnoviti BlackBerry telefone i prodavaće ih sa Android operativnim sistemom.

Kineska kompanija Zinwa Technologies planira da oživi starije modele BlackBerry telefona, uključujući i Passport, sa ažuriranim unutrašnjim komponentama i poboljšanim specifikacijama. Ovi telefoni će raditi na Androidu.

Prvi model koji će vratiti na tržište biće BlackBerry Q20 (poznat i kao BlackBerry Classic) po ceni od 400 dolara. Takođe će ponuditi komplet za konverziju za one koji već poseduju telefon, po ceni od 300 dolara. Telefon će se prodavati pod nazivom Zinwa Q25 i zadržaće originalni 720 x 720 ekran, spoljašnje kućište, fizičku tastaturu i LED lampicu za obaveštenja.

Cilj je da se zadrži stari BlackBerry izgled i osećaj, ali sa modernizovanim unutrašnjim komponentama. Na primer, Qualcomm Snapdragon S4 MSM8960 procesor biće zamenjen sa MediaTek Helio99 AP. Umesto 2GB LPDDR2 RAM-a, uređaj će imati 12GB LPDDR4X RAM-a, a interna memorija od 32GB biće proširena na 256GB UFS 2.x memorije. Telefon će imati kameru na poleđini od 50MP i prednju kameru od 8MP. Biće podržane sve globalne 4G LTE mreže.

Moguće je da će i drugi modeli, poput Passport i KEYone, dobiti slična unapređenja.

Zinwa Q25 će stići sa Androidom 13 i neće biti planiranih nadogradnji na novije verzije sistema. Ipak, biće redovnih bezbednosnih ažuriranja za ispravljanje grešaka. Ostale karakteristike telefona uključuju 3.5mm priključak za slušalice, NFC, USB-C port, slot za microSD karticu i jedan slot za SIM karticu.

Zinwa Q25 će početi da se isporučuje u avgustu, a uzbudljiva vest je da kompanija planira slične nadogradnje i za BlackBerry KEYone i Passport modele.

OPASNA PREDVIĐANJA: Sunce će odbaciti svoje planete i Merkur je prvi na listi; šta će biti sa Zemljom

OPASNA PREDVIĐANJA: Sunce će odbaciti svoje planete i Merkur je prvi na listi; šta će biti sa Zemljom

Za oko pet milijardi godina, Sunce će ostati bez vodonika i pretvoriće se u crvenog džina pošto će početi sa fuzijom helijuma. U tom procesu, očekuje se da će Solarni sistem ostati bez Merkura, verovatno i Venere. Nova istraživanja sugerišu, možda i bez Zemlje.

Pretpostavke do kojih je došla nova studija podrazumevaju međutim, da će taj scenario biti izvestan samo ako u međuvremenu ništa ne bude uticalo na Solarni sistem, što naravno nije izvesno. S tim u vezi, važno je da budemo svesni da zvezde širom galaksije mogu napraviti velike promene u planetarnom poretku, čak i sa daljine - piše RTS.

Nova istraživanja upravo zato sugerišu da raniji pokušaji predviđanja efekata interakcija između našeg planetarnog sistema i zvezda uveliko precenjuju stabilnost planeta.

Nedavni naučni rad je već ukazao na to da i male varijacije u orbiti Neptuna mogu da izazovu odbacivanje Merkura od Sunca, uz koliziju sa nekom od planeta ili samostalno, daleko u međuzvezdani prostor.

Novi rad daje nam uvid u simulaciju u kojoj je situacija još dramatičnija.

Scenario koji sada nude istraživači imaju projekcije da će se naš Solarni sistem kretati blizu nekih zvezda u periodu od narednih nekoliko milijardi godina.

Istraživači procenjuju da će biti oko 20 takvih prolazaka na milion godina na daljini od oko 3,25 svetlosnih godina. To je malo bliže od trenutno nama najbliže zvezde, koja nam je daleko 4,25 svetlosnih godina.

Simulacije za narednih pet milijardi godina, pokazale su da se dva procenta scenarija završavaju bez nekih planeta, među kojima su već pomenuta Venera i Merkur. Možda među njima bude i Zemlja.

Prema predviđanjima naučnika, Pluton ima 5 odsto šanse da postane nestabilan, usled poremećaja orbite, ali bi Merkur ipak bio prvi u redu za napuštanje Solarnog sistema.

Orbita tako bliska Suncu čini da je upravo Merkur statistički najbliža planeta bilo kom drugom svetu u solarnom sistemu, zbog čega je verovatnoća njegove nestabilnosti povećana na čak 50 do 80 odsto.

A šta će biti sa našom kućom?

Kada je reč o Zemlji, proračunat je odnos rizika od 1 prema 500 (0,2%) da će biti izgubljena iz našeg planetarnog sistema, ili zbog izbacivanja iz Solarnog sistema ili zbog sudara sa nekom drugom planetom ili nebeskim telom.

Na kraju, istraživači poručuju da ne bi trebalo da nas teši ideja o mogućem životu na Marsu, jer Crvena planeta ima malo veće šanse (0,3%) za sudar sa drugim svetom ili izgubljenost u mraku međuzvezdanog prostora usled odbacivanja.

Sanseverija - Biljka koja može da smanji temperaturu u stanu tokom leta

Biljka koja može da smanji temperaturu u stanu tokom leta

Ako volite biljke, evo još jednog razloga da svoju kuću pretvorite u zelenu oazu.

Zbog svoje sposobnosti pročišćavanja vazduha i upijanja toplote, trebalo bi samo malo da se potrudite da sanseverija, poznata i kao svekrvin jezik, preživi, piše elle.com.es.

Među svim vrstama biljaka, neke imaju neverovatne sposobnosti da budu puno više od običnog lepog cveta.

Sanseverija kao vrhunsku rashlađivač

Na primer, poznata sanseverija – biljka zelenih listova intenzivnih boja, kruta i uspravna, koja osim što je dekorativna, ima sposobnost pročišćavanja vazduha u kući, uspeva na skrovitim mestima, dobro se prilagođava gotovo svakom prostoru, zahteva malo pažnje i upija malo letnje toplote.

Sanseverija, ili svekrvin jezik, kako je još zovu, popularna je biljka koja ne zahteva mnogo održavanja.

Poreklom iz tropske Afrike i Azije, ova vrsta je postala vrlo cenjena biljka u čitavom svetu zbog svoje sposobnosti prilagođavanja različitim svetlosnim i temperaturnim uslovima. Jedna od najistaknutijih odlika ove biljke je njena sposobnost fotosinteze noću, za razliku od većine biljaka koje to rade danju.

Ovaj noći proces podrazumeva da sanseverija tokom noći oslobađa kiseonik i apsorbuje ugljen dioksid, što doprinosi poboljšanju kvaliteta vazduha u prostoru u kojem se nalazi.

Osim sposobnosti filtriranja vazduha, sanseverija takođe pomaže u rashlađivanju okoline. Tokom vrelih dana ona kroz lišće ispušta vlagu u vazduh, što ima prirodni efekat hlađenja.

Još jedna prednost ove biljke je njena sposobnost upijanja toksina rasprostranjenih u vazduhu. Dokazano je da ova biljka može da ukloni nepoželjna hemijska jedinjenja, poput benzena, trikloretilena i formaldehida, koja emituju proizvodi za čišćenje, boje ili nameštaj.

Poboljšanjem kvaliteta vazduha sanseverija doprinosi stvaranju zdravijeg životnog prostora.

Održavanje sanseverije

Srećom, to je biljka koja zahteva malo nege i pažnje. Prilagođava se različitim tipovima osvetljenja, ali najbolje je da ne bude izložena direktno suncu.

Takođe, može da preživi u uslovima umerene temperature i ne treba je često zalivati. Otpornija je na nedostatak vode nego na višak, pa je važno izbegavati preterano zalivanje koje može da ošteti njen koren.

Reporter info

Disclaimer II

Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.

Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.

Disclaimer I

Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.