reporter INT logo

Zašto se mentalno oboleli često zaljubljuju jedni u druge? Nova studija sprovedena na 15 miliona ljudi

Nova studija na 15 miliona ljudi pokazuje da mentalno obolele osobe često biraju jedni druge kao partnera – i da to utiče i na njihovu decu. 

Neki ljudi osećaju potrebu da peru ruke 20 puta dnevno, neki zbog depresije ponekad danima ne mogu da ustanu iz kreveta. Trećima je teško da ukrote misli koje im se vrtoglavom brzinom vrte po glavi - piše Sombor.info.

Više od milijardu ljudi pati od mentalnih bolesti. Ovo je u svom nedavnom izveštaju saopštila Svetska zdravstvena organizacija (SZO).

To zvuči kao veliki broj. Istovremeno, ovaj podatak sugeriše da je većina ljudi na svetu mentalno zdrava.

Ipak, čini se da se ljudi s mentalnim bolestima češće druže s onima koji takođe imaju mentalne bolesti. To pokazuje nova studija objavljena u časopisu "Nature Human Behavior".

Šizofrenija, depresija, anksioznost: Partneri su često istovremeno pogođeni

Za svoju studiju, istraživači su ispitali podatke gotovo 15 miliona ljudi. Pri tome su posmatrali devet kliničkih slika: šizofreniju, bipolarne poremećaje, depresiju, anksioznost, ADHD, autizam, opsesivno-kompulzivni poremećaj OCD, zloupotrebu droga i anoreksiju. 

Ako je jednom partneru dijagnostikovano jedno od ovih devet oboljenja, verovatnoća je bila znatno veća da će i drugom partneru biti dijagnostikovana mentalna bolest. Često je to bila ista bolest.

"Pomislili biste da ako je neko anksiozan ili depresivan, traži partnera koji je stabilan i pruža sigurnost", kaže Robert Plomin, profesor bihevioralne genetike na King's koledžu u Londonu, koji nije radio na studiji. "Ali upravo je suprotno slučaj!"

Jedno od ograničenja studije, po njegovom mišljenju, jeste to što morate da pogledate dodatak studije kako biste utvrdili koliko je jaka ta korelacija. To je neobično i pomalo nepošteno, kaže Robert Plomin. Ipak, efekat je stabilan, a broj proučavanih osoba daje težinu studiji. 15 miliona ljudi – to je prilično impresivno, kaže on.

Slični rezultati u Evropi i Aziji

Prve naznake da se mentalno bolesne osobe češće druže s drugima koji su takođe mentalno bolesni pojavile su se 1960-ih. Međutim, studije sprovedene u to vreme bile su uglavnom male. Tek pre nešto manje od deset godina sprovedena je prva veća studija, iako je ona proučavala samo ljude iz severne Evrope. 

U ovoj studiji, tim koji je vodio istraživač populacije i genetike Čun Čije Fan iz Laureate Institute for Brain Research u Oklahomi želeo je da sazna da li je ovaj obrazac odabira partnera prisutan u različitim kulturama. Stoga su prikupili podatke u tri različite zemlje: Danskoj, Švedskoj i Tajvanu.

"Iznenađujuće je bilo da su obrasci sličnosti gotovo identični bez obzira na zemlju", kaže autor studije Fan.

Razlike su pronađene samo za opsesivno-kompulzivni poremećaj, bipolarni poremećaj i anoreksiju. Na Tajvanu, na primer, bračni partneri imali su veću verovatnoću da će oboje patiti od opsesivno-kompulzivnog poremećaja nego u severnoj Evropi.

Još jedno saznanje: Za većinu poremećaja verovatnoća da su partneri dobili istu dijagnozu ostala je stabilna decenijama. To pokazuju podaci iz Tajvana, prikupljeni tokom više od 50 godina. Za zloupotrebu droga verovatnoća se čak povećala. Samo se za opsesivno-kompulzivni poremećaj smanjila. 

"I to uprkos činjenici da su se zdravstveni sistem, politika i društvo na Tajvanu značajno promenili tokom ovog vremena", kaže Čun Čije Fan.

Zašto se mentalno bolesni ljudi često pronalaze

Ali zašto su mentalno bolesni ljudi češće u vezama s ljudima sličnih karakteristika? Postoje tri razloga za to: prvo, traže nekoga ko im je sličan. Drugo, zajedničko okruženje ih čini slično bolesnima. Treće, stigma vezana za mentalne bolesti ograničava izbor partnera.

Neko vreme se pretpostavljalo da je upravo prva opcija ta koja zbližava ljude, kaže autor studije Fan. Prema tome, ljudi biraju ljude sa sličnim karakteristikama za vezu. U tehničkom smislu, to se naziva "asortativni odabir partnera". 

Mogući razlozi za to mogli bi biti da druga osoba bolje razume bolest. Ili da ih povezuju slične pozitivne karakteristike – na primer, oboje su kreativniji od drugih ljudi.

Ono na šta studija ne može da odgovori jeste: Šta je bilo prvo – veza ili mentalna bolest? Za to bilo bi zanimljivo dugoročno posmatranje, kaže Robert Plomin.

Takođe ostaje nejasno: Da li je mentalno bolesnim supružnicima zapravo dobro u njihovom braku? Da li slično mentalno stanje predstavlja recept za dobar odnos, ili pogoršava bolest? I za ovo nedostaju dugoročna posmatranja.

Ukratko: Iz studije se ne mogu izvući nikakve preporuke za izbor partnera.

Deca takođe pate (i oboljevaju)

Međutim, istraživači su otkrili da deca čiji roditelji imaju istu bolest imaju dvostruko veću verovatnoću da će razviti mentalnu bolest u odnosu na dece čiji je samo jedan roditelj pogođen. 

"Izbor partnera povećava mogućnost prenošenja mentalne bolesti", kaže Fan. Efekat je bio posebno jak u slučajevima šizofrenije, depresije, bipolarnog poremećaja i bolesti zavisnosti.

Za lekare i terapeute to znači da u lečenju uzimaju u obzir i porodicu. Partneri i deca obolelih često bi takođe mogli da imaju koristi od terapije - piše B92.

Hrana koja budi strast - šest najjačih afrodizijaka iz kuhinje

Mnogi od njih su vam već na dohvat ruke.

Kažu da ljubav prolazi kroz stomak - i nisu samo pesnici u pravu, već i nauka. Od davnina do danas, ljudi su tražili hranu koja bude čula, podiže energiju i rasplamsava strast. Mnogi od ovih afrodizijaka su vam već na dohvat ruke - u vašoj kuhinji, prenose Vijesti.me.

Najmoćniji prirodni afrodizijaci, koji ne samo da hrane telo, već i stvaraju tu iskru za pamćenje:

Crna čokolada – slatka strast

Crna, gorka, polako se topi na jeziku, oslobađajući feniletilamin – isto hemijsko jedinjenje koje telo proizvodi kada smo zaljubljeni. Podiže raspoloženje, poboljšava cirkulaciju i daje osećaj zadovoljstva.

Način serviranja: nekoliko kockica uz čašu crvenog vina ili čokoladni fondi sa svežim jagodama - klasik koji nikada ne razočarava.

Med - zlatni eliksir ljubavi

U drevnim kulturama, med se smatrao hranom bogova i simbolom plodnosti. Njegova gusta, zlatna tekstura i slatkoća nisu samo uživanje za nepce - med sadrži vitamine B grupe i enzime koji obnavljaju energiju i podižu libido.

Način serviranja: kašika meda sa orasima ili bademima, ili kao preliv preko svežeg voća za lagan, zavodljiv desert.

Čili papričice - vatra u ustima i srcu

Kapsaicin iz ljutih papričica ubrzava puls, greje telo i oslobađa endorfine - hormone sreće. Taj blago peckanje i topli osećaj podseća na uzbuđenje koje dolazi sa zaljubljivanjem.

Način serviranja: u sosovima za meso ili ribu, posuti po testenini ili kao iznenađenje u čokoladnom desertu.

Đumbir – začin koji pokreće krv

Oštar i osvežavajući miris đumbira budi sva čula. Stimuliše cirkulaciju i daje trenutni nalet energije, a istovremeno greje telo iznutra. U mnogim kulturama se smatra začinom za ljubavnike.

Način serviranja: čaj od svežeg đumbira sa medom, smuti ili rendani u marinadu za meso i ribu.

Ostrige – klasik morskih plodova

Simbol luksuza i zavodljivosti, ostrige su bogate cinkom, ključnim mineralom za proizvodnju polnih hormona. Legenda kaže da je čuveni ljubavnik Kazanova jeo desetine ostriga dnevno za doručak – i kleo se u njihovu moć.

Način serviranja: sirove sa nekoliko kapi limuna ili pečene sa puterom i začinskim biljem.

Bamija – drevna hrana ljubavi

Čak su i faraoni znali da ova zelena mahuna poseduje posebnu moć. Bamija je bogata cinkom i magnezijumom – mineralima koji pojačavaju energiju i stimulišu proizvodnju hormona.

Ali prava draž leži u njenoj svilenkastoj, nežnoj teksturi, koja, dok se blago krčka u paradajz sosu ili začinima, podseća na dodir. U mnogim kulturama, bamija je simbol plodnosti i senzualnosti – jelo koje se deli, jede polako i pamti dugo.

Način serviranja: dinstano sa maslinovim uljem, belim lukom i paradajzom uz čašu crnog vina ili u egzotičnom kariju sa kokosovim mlekom i đumbirom.

Afrodizijaci nisu magični napitak, ali su savršeni saveznici kada želite da večera postane iskustvo koje angažuje sva čula.

Izaberite pravi trenutak, prigušite svetla, pustite muziku – i pustite da hrana uradi svoje.

Psihijatrica izdvojila pet strategija za pomoć deci da prevaziđu stid

Psihijatrica izdvojila pet strategija za pomoć deci da prevaziđu stid

Preosetljiva deca često odrastaju stideći se svoje prirode, verujući da nešto nije u redu sa njima.

Međutim, njihova osetljivost je zapravo kreativni dar koji treba negovati, a ne potiskivati.

Roditelji igraju ključnu ulogu u pomaganju svom detetu da se oseća prihvaćeno i cenjeno upravo takvo kakvo jeste, piše Psychology Today.

Stid je duboko bolna emocija, osećaj poniženja i bezvrednosti koji proizilazi iz verovanja da smo manjkavi.

„Nažalost, u kulturi koja često slavi čvrstinu, glasnost i ekstrovertnost, osetljiva deca su često pogrešno shvaćena. Često im se govori da 'prestanu da budu plačljivci', a njihove emocionalne reakcije se odbacuju ili čak ismevaju. Umesto podrške, stide se što su 'previše emotivni', iako njihova osetljivost nije slabost već dar“, kaže psihijatrica Džudit Orlof.

Kada se deca stide, posebno pred drugima, to može biti duboko utisnuto na njihovu psihu i pratiti ih u odrasloj dobi, utičući na njihovo samopoštovanje, odnose i osećaj identiteta.

Razumevanje preosetljive dece

Preosetljiva deca su biološki programirana da osećaju dublje od drugih. Njihov nervni sistem je fino podešen i nema iste filtere koje mnoga deca imaju da blokiraju stimuluse.

Kao rezultat toga, lako ih preplave stimulusi. Oni apsorbuju sve, i radost i bol, sa povećanim intenzitetom.

To su deca koja mogu plakati kada vide nekog drugog kako pati, koja lako preplave glasni zvuci ili haotično okruženje i koja su duboko dirnuta lepotom i ljubaznošću.

Kako pomoći deci da se izleče od stida?

Osetljiva deca su posebno podložna internalizovanom stidu. Mogu biti zadirkivana zbog plača, imaju tendenciju da se tiho igraju ili burno reaguju na uvrede. Zbog toga se mnogi mogu osećati kao da se ne uklapaju.

Većina roditelja želi da pomogne svojoj osetljivoj deci da napreduju, ali često ne znaju kako da se suprotstave negativnim porukama sa kojima se njihova deca susreću u svom okruženju.

Savet psihijatra roditeljima

Da biste podržali i osnažili svoju osetljivu decu, autor nudi nekoliko ključnih strategija.

Prvo, potvrdite njihove emocije. Umesto da kažete: „Ne plači“, pokušajte: „Vidim da se osećaš preopterećeno – u redu je da se tako osećaš. Dozvoli mi da ti pomognem da se smiriš.“

Drugo, proslavite njihovu jedinstvenost. Razgovarajte o njihovoj sposobnosti da osete tuđe emocije, njihovoj kreativnosti i njihovom dubokom razmišljanju kao o supermoćima.

Takođe je važno zaštititi njihove granice. Nikada ne tolerišite da bilo ko – bilo da je to nastavnik, član porodice ili vršnjak – postidi vaše dete zbog njegove osetljivosti.

Ako vidite da se dešava maltretiranje, intervenišite. Odmah uključite školu i insistirajte na jasnim pravilima koja štite vaše dete.

Na kraju, budite uzor zdrave osetljivosti. Kada roditelji prihvate svoja osećanja i pokažu empatiju, deca uče da je bezbedno i moćno osećati stvari snažnije i dublje.

Budite njihovo sigurno utočište

Osetljivi roditelji imaju jedinstvenu priliku da odgajaju osetljivu decu sa puno samopouzdanja. Kada roditelji prihvate sopstvenu nežnost i ranjivost, postaju snažni uzori.

Deca uče posmatrajući nas. Kada im pokažemo da osetljivost i snaga mogu koegzistirati, počeće i sama da veruju u to.

Ova deca su budući umetnici, iscelitelji i vizionari sveta. Osnažujući ih da prevaziđu stid i prihvate ono što jesu, pomažemo im da izrastu u emocionalno uravnotežene, hrabre i saosećajne odrasle osobe.

15 namirnica koje će vam pomoći da bolje spavate

15 namirnica koje će vam pomoći da bolje spavate

Dobro je poznato da su četiri stuba dobrog zdravlja kvalitetan san, redovna vežba, mentalno blagostanje i ishrana, ali kako ovi faktori utiču jedni na druge?

Većina nas vodi računa šta jede kako bi psopešlia zdravlje, ali retko ko bira hranu sa ciljem da poboljša san.

Da li ste znali da postoje određene namirnice koje pokreću hormonski odgovor koji izaziva san i deluju na smirivanje nervnog sistema? Za one koji pate od nesanice ili nedostatka sna, informacije o tome koje namirnice mogu poboljšati san su jako bitne.

Ovih 15 namirnica pomažu da kvalitetno spavate, naučno je dokazano.

1. Med

Med vam pomaže da spavate jer sadrži glukozu koja smanjuje nivo oreksina, neurotransmitera koji povećava nivo budnosti.

Jedna kašičica meda pre spavanja takođe je dokazano da pomaže u obnavljanju zaliha glikogena u našoj jetri - ili goriva koje nam je potrebno da preživimo noć bez hrane.

Triptofan je esencijalna aminokiselina koja izaziva san, prisutna u nekim namirnicama. Prirodni šećeri u medu takođe podstiču san tako što prenose triptofan kroz krvotok i u mozak.

2. Čaj

Šolja čaja od kamilice pre spavanja je dobro poznati lek za spavanje sa razlogom.

Biljka kamilice ima smirujuće dejstvo na mozak i telo - a šolja tople kamilice pre spavanja može da bude upravo ono što vam je potrebno da biste utonuli u miran, dubok san.

3. Mleko

Ona čaša toplog mleka koju su nam roditelji davali kao deci pre spavanja, zaista je imala efekta na naš san.

Mlečni proizvodi su prirodni izvor aminokiseline triptofan koja izaziva san. Triptofan vam pomaže da zaspite tako što povećava melatonin koji je zaslužan za redovan ciklus spavanja. Tradicionalno, pre bilo kakvih naučnih istraživanja, toplo mleko se preproučivalo pre spavanja jer je delovalo umirujuće na organizma.

Zato, ako se prevrćete i ne možete da zaspite, popijte čašu toplog mleka da biste se smirili.

4. Banane

Ukusne i hranljive, banane su bogate kalijumom, mineralom koji je neophodan za postizanje dubokog noćnog sna.

Banane su takođe prirodni sedativ, jer sadrže i triptofan i magnezijum.

5. Orasi

Šaka orašastih plodova je odlična užina pre spavanja, jer ovo voće povećava nivo serotonina u mozgu.

Orasi su odličan izvor magnezijuma i triptofana. Orasi, laneno seme, seme bundeve i seme suncokreta sadrže najveće nivoe triptofana.

6. Integralno zrnevlje

Ako se osećate malo nemirno pre spavanja, pojedite parče integralnog hleba.

Cela zrna podstiču proizvodnju insulina, koji pomaže neuronima da obrađuju triptofan.

7. Sok od trešnje

Trešnje su bogate melatoninom.

U studiji Američkog časopisa za terapiju iz 2018. godine otkriveno je da trešnje pomažu u poboljšanju kvaliteta i trajanja sna i kod žena i kod muškaraca. Držite sok od trešnje u frižideru za osvežavajući napitak pred spavanje.

8. Jogurt

Žudite za desertom posle večere? Rešenje je mala činiju jogurta, prelivena ukusnim ovsenim pahuljicama ili integralnim žitaricama.

Jogurt sadrži kalcijum, koji je potreban za obradu melatonina, hormona koji izaziva san. Pritom, to je ukusna alternativa sladoledu.

9. Ćuretina i piletina

Da li ste ikada čuli izreku da ćuretina izaziva pospanost?

U tome se pokazalo da ima nečega tačnog, jer živina poput ćuretine i piletine ima visok sadržaj triptofana. Ako ste gladni pre spavanja, grickajte komad nemasnih pilećih prsa ili stavite krišku ćuretine na parče integralnog hleba i imaćete "stratešku" užinu pre spavanja.

10. Pasulj

Pasulj prirodno sadrži kompleks vitamina B.

Pasulj sadrži lepu malu kombinaciju vitamina B poput B6, niacina i folata, koji pomažu mozgu na mnogo načina. Vitamini B se dugo koriste za lečenje nesanice i pomažu u ublažavanju stresa i anksioznosti.

11. Jaja

Jaja su takođe dobar izvor triptofana.

Pojedite tvrdo kuvano jaje uz šolju čaja sa medom da biste započeli svoje slatke snove.

12. Slanutak

Slanutak je možda čudotvorna mahunarka; dokazano je da pomaže u kontroli apetita, a takođe je bogat vitaminom B6.

Vitamin B6 igra važnu ulogu u pomaganju vašem telu da proizvodi serotonin, hormon dobrog raspoloženja. Pokušajte da uključite slanutak u svoju večeru ili napravite domaći humus koji ćete čuvati u frižideru za kasnu noćnu užinu.

13. Lisnato povrće

Lisnato povrće je korisno za sva područja zdravlja, uključujući i san, jer sadrži visok nivo kalcijuma.

Postoji mnogo načina na koje se u njemu može uživati, a da to ne bue salata. Ako uveče žudite za nečim slanim i hrskavim, pokušajte da ispečete čips od kelja u rerni!

14. Grožđe

Grožđe je primer voća koje sadrži prirodni melatonin, hemikaliju koja podstiče miran san.

Držite grožđe u frižideru za hladnu užinu tokom leta. I pod grožđem mislimo na siorvo voće - suprotno uvreženom mišljenju, vino vam ne pomaže da zaspite!

15. Ovsena kaša

Nije samo hrana za doručak, činija ovsene kaše ili ovseni kolačić je savršena večernja užina.

Pored toga što vam pomaže da se osećate sitim zahvaljujući ugljenim hidratima, ovsena kaša je još jedan prirodni izvor melatonina.

Hrana koju treba izbegavati pre spavanja

Crna čokolada

Opšte je poznato da izbegavate kafu uveče, ali da li ste znali da crna čokolada sadrži i značajnu količinu kofeina? Izbegavajte crnu čokoladu pre spavanja kako biste opustili mozak i telo.

Sir

Sir, posebno tvrdi sirevi poput švajcarskog, parmezana, čedara i kamambera, teško se vari zbog velike količine zasićenih masti. To opterećuje digestivni sistem, što značajno otežava odmor i san.

Crveno meso

Iako crveno meso sadrži korisne proteine i gvožđe, visok sadržaj zasićenih masti veoma otežava telu da ga svari. Ako je crveno meso deo vaše ishrane, pokušajte da ga izbegavate za vreme večere i umesto toga pojedite biftek ili goveđi burger za ručak.

Paradajz

Paradajz sadrži velike količine tiramina, hemikalije koja stimuliše mozak i odlaže san. Izbegavajte paradajz pre spavanja ako ne želite da vam um bude užurban i budan, preneoe je portal ahbeard.com.

Šišanjem kosa ne postaje gušća

Šišanjem kosa ne postaje gušća

Stručnjaci kažu da je normalno da bebe, oko četvrtog meseca života, izgube kosicu koju su imale prilikom rođenja

Većina roditelja misli da će posle prvog šišanja kosica njihovog mališana ojačati i postati gušća, a tek posle drugog i trećeg... Međutim, stručnjaci kažu da je to zabluda - piše Biti roditelj.

Oni tvrde da šišanje nema nikakve veze sa tim koliko će nova kosa biti gusta, jer raste iz folikule ispod kože glave, a ono što se radi na površini ne utiče na proces u folikuli. Istina je da kada počne da raste ona deluje gušće, jer su krajevi iste dužine, a dlake pojedinačno prolaze kroz ciklus odmora i rasta.

Međutim, ma koliko bebi šišali, brijali ili češljali kosu, ona neće biti gušća. Stručnjaci još dodaju da je normalno da bebe, oko četvrtog meseca života, izgube kosicu koju su imale prilikom rođenja i da će novoj kosici biti potrebno neko vreme da ponovo naraste. A tada je moguće da ona bude potpuno drugačije strukture i boje.

Hamnet: Film koji će vam „iščupati srce iz grudi“

Hamnet: Film koji će vam „iščupati srce iz grudi“

Ako nas je serija Normalni ljudi naučila da Pol Meskal tugu nosi kao drugu kožu, a Wild Rose da Džesi Bakli može da vam slomi srce samo pogledom, zamislite njih dvoje u priči o gubitku iz kojeg je nastao "Hamlet". Hamnet je film o Agnes (En) Hatavej, ženi Vilijama Šekspira, i njihovom sinu Hamnetu, ali i o onom tankom, nevidljivom mestu gde se ljubav pretvara u umetnost.

Epicentar ovog ostvarenja je Bakli, Meskal je njegova tiha detonacija, Žao priču režira kao da nam vraća izgubljeni balans između prirode i civilizacije. A Hamnet? U pitanju je onaj film posle kog iz bioskopa ne izlazite „lakši“, nego istinitiji. Jedan od onih filmova koji će vam promeniti život - piše Sombor.info.

Hamnet: Glumci, priča, scenario, režija, premijera

Režiju potpisuje dobitnica Oscara Kloi Žao (Nomadland), kojaje zajedno sa spisateljicom Megi O’Farel adaptirala njen nagrađivani roman. Agnes (Jessie Buckley) upoznajemo kao „biće prirode“, ženu koja šeta šumom, sokolarstvom osluškuje svet i rađa prvo dete pod drvetom; Vilijam (Paul Mescal) je mladi učitelj latinskog, „beskoristan“ sanjar po merilima oca, ali budući pesnik po svim drugim. Njihova ljubav je brza i svetlucava; porodica stiže još brže: ćerka Suzana, pa blizanci Judita i Hamnet. A onda: kuga, bolest, i odlazak deteta koji cepa porodicu na dva kontinenta žalovanja – njen, tih i zemljan, i njegov, koji se pretače u reči, stihove, teatar.

Žao ne rekonstruiše Hamleta kao „origin story“, već sugeriše kako se lični bol preobraća u delo koje menja sve ostalo.

Direktor fotografije je Lukaš Žal (Ida), a muziku potpisuje Maks Riht­er (da, čućete „On the Nature of Daylight“ i da, biće vas sramota koliko jako plačete).

Svetska premijera Hamneta održana je na Tellurideu 29. avgusta 2025, zatim sledi gala prikazivanje na TIFF-u. U Americi film kreće u izabranim bioskopima 27. novembra, a za širu publiku 12. decembra 2025.

Zašto se o Hamnetu priča kao o filmu koji „iščupa srce“

Žao insistira na „ženskoj energiji“ narativa, ne kao žanru, već kao ravnoteži prema prirodi, telu i neizrečenom. Agnes je fokus, a Šekspir postaje onaj koji tugu kanališe u stihu, u „Denskoj igri“, na pozornici gde se mrtvi vraćaju makar kao duhovi. Kritičari pišu da film „pod kožu“ zavuče teme roditeljstva i gubitka, ali i onog posle: šta umetnost radi sa tugom kad joj damo formu.

Variety je među prvima definisao ton: „tako emotivno sirov da je gotovo neizdrživ“, uz „herojsko“ čitanje Bakli. Kritičar dodaje da film namerno pomera težište sa teme „ko je bio Šekspir“ na to „kako bol postaje umetnost“, što nas tera da Hamleta vidimo „novim očima“.

IndieWire (Dejvid Erlih) izlazi sa jednom od najcitiranijih rečenica sezone: Meskal i Bakli „kidaju srce iz grudi“ u filmu koji ne juri „prepoznavanje“ detalja, nego napetost između namere i odjeka, između onoga što umetnik želi i onoga što delo uradi svetu (i porodici) kad se od njega odvoji. Agnes nikad nije opšte mesto, piše on, već „pramaterija stvaranja“, dok je Meskal „katarzično transcendentan“ baš onda kada njegov junak ne ume da se izleči.

The Hollywood Reporter ističe „fantastična gluma koja će vam slomiti srce“, koja ne traži od publike istorijsku tačnost, nego emocionalnu istinu: kako različito tugujemo i kako nas pozorište ponekad spoji tamo gde razgovor više ne ume. Posebno se hvali monolog Meri (Emili Votson): „Šta je dato, može biti oduzeto u svakom času“ – srž filma u jednoj rečenici.

Deadline opisuje finalni blok kao „udarac u stomak“: Agnes sedi u prvom redu Globe tetra, očekuje komediju, a dobija Tragediju o Hamletu; scena u kojoj shvata šta je Vil uradio s njihovom tugom je trenutak kad film postaje „o umetnosti koja menja način na koji dišemo“. Kritika hvali i „svećom obasjane enterijere“ Žala i „tihu odlučnost“ Žao da sve kaže bez viška reči.

Vulture ga naziva „najrazornijim filmom koji su gledali godinama“, upravo zato što kroz „mali“ porodični bol vraća smisao Hamletu: osvetu zamenjuje ritualom sećanja; „biti ili ne biti“ prestaje da bude binarno, jer Hamnet „i jeste i nije“, odsutan iz kuće, prisutan u umetnosti.

Kako film „radi“ na ženskoj publici (i zašto je važan za nas)

Hamnet ne prodaje utehu. On nudi priznanje: da su materinstvo i stvaranje isto kretanje – srce vam iz tela pređe u drugo biće ili u delo. Upravo zato ova priča o životu posle tragedije ne zatvara crno, nego otvara prostor da tuga dobije formu, da se o njoj govori, da se vidi, da potraje u nečemu što je veće od nas. I to je mesto na kome ženski život (onaj koji nas zanima) prestaje da bude „banalan“: film nas podseća da su kuhinjski sto, šuma iza kuće, pozornica i nečija beležnica – sve jedna ista topografija života.

Gledaoci tvrde da je ovo najstrašniji dokumentarac koji su ikada pogledali (VIDEO)

Gledaoci tvrde da je ovo najstrašniji dokumentarac koji su ikada pogledali (VIDEO)

Na Netfliks je stigao dokumentarac Unknown Number: The High School Catfish. Režirala ga je Skaj Borgman, poznata po istinitim kriminalističkim pričama poput Devojka na slici i Otmica pred očima svih.

Film donosi uznemirujuću istinitu priču o Lorin Likari i njenom tadašnjem dečku Ouenu Makeniju, srednjoškolcima iz Mičigena koji su mesecima trpeli anonimno uznemiravanje putem stotina poruka.

Poruke su bile preteće, manipulativne i seksualno eksplicitne, a stizale su s različitih brojeva. Zlostavljanje je ozbiljno uticalo na njihovu svakodnevicu i mentalno zdravlje, prenosi Sombor.info.

Pošto lokalna policija nije uspela da otkrije ko stoji iza poruka, slučaj je preuzeo FBI. Istraga je dovela do šokantnog otkrića.

Gledaoci u šoku: „Apsolutno neverovatno“

Dokumentarac je izazvao snažne reakcije gledalaca širom sveta. U popularnoj Fejsbuk grupi Netflix Bangers komentari su puni neverice.

„Najbolji dokumentarac koji sam ikada gledala na Netfliksu, zaprepašćena sam“, „Apsolutno neverovatno“, „Gledao sam mnoge dokumentarce, ali ovaj mi je trenutno na samom vrhu“, „U šoku sam i besan. Unknown Number: The High School Catfish me potpuno zaokupio“, „Ovo je najjeziviji dokumentarac koji sam ikada pogledao“, samo su neki od komentara.

Istinita priča o izdaji koju je teško zaboraviti

Unknown Number: The High School Catfish nije tek još jedan dokumentarac o kriminalu. Reč je o duboko potresnoj priči o izdaji, emocionalnom nasilju i poverenju koje je zauvek izgubljeno.

Reakcije publike jasno pokazuju da je u pitanju dokumentarac koji ostavlja snažan utisak i koji će se još dugo prepričavati.

Deca sa autizmom često imaju manjak ova dva važna nutrijenta

Deca sa autizmom često imaju manjak ova dva važna nutrijenta

Milioni dece iz autističnog spektra mogli bi nesvesno patiti od nedostatka važnih vitamina, pokazuje novo istraživanje koje ističe povezanost ishrane i autizma.

Već je poznato da su deca s autizmom sklonija izbirljivosti u jelu, kao i strahu od nepoznate hrane, no konkretne posledice takvih prehrambenih navika dosad nisu bile dovoljno istražene.
Istraživači iz Singapura proučili su prehrambene navike više od 240 dece i otkrili da gotovo 40 odsto dece s autizmom ima manjak vitamina D i gvožđa. Uz to, više od 15 odsto dece s niskim nivoom gvožđa razvilo je anemiju – stanje u kojem telo nema dovoljno zdravih crvenih krvnih zrnaca za prenos kiseonika - piše Sombor.info.

Naučnici su pozvali zdravstvene vlasti da razmotre uvođenje rutinskih nutritivnih provera za decu s autizmom. U časopisu Nutrients napisali su:

 "Nedostatak vitamina D i gvožđa čest je kod dece s autizmom. Pravovremeno prepoznavanje i lečenje tih nedostataka može znatno poboljšati njihovo zdravlje i razvoj."

Uzrast deteta igra veliku ulogu

Rezultati su pokazali da je kod 36,5 odsto dece prosečne starosti četiri godine zabeležen manjak vitamina D, a kod 37,7 odsto nedostatak gvožđa. Što su deca bila starija, to je rizik bio veći – za svaki dodatni mesec starosti šansa za manjak vitamina D porasla je za 4 odsto.

Istraživači su primetili da starija deca češće razvijaju anemiju zbog manjka gvožđa. No kod izbirljive dece, takva povezanost nije zabeležena, verovatno zato što mlađa deca češće konzumiraju adaptirano mleko koje sadrži dodatke gvožđa.

 Autori su naglasili kako studija ima određena ograničenja – uzorak je relativno mali, a roditelji koji su učestvovali možda su već bili zabrinuti zbog ishrane svoje dece.

Posledice nedostatka vitamina i gvožđa

Manjak vitamina D može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su rahitis, bolovi u kostima i mišićima te opšta slabost. Nedostatak gvožđa najčešće se ispoljava kroz umor, bledilo kože, kratak dah i glavobolje.

Važno je naglasiti da autizam nije bolest, već neurorazvojno stanje s kojim se osoba rađa. Postoji na spektru – dok neki mogu živeti bez dodatne pomoći, drugima je potrebna svakodnevna podrška

 

Reporter info

Disclaimer II

Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.

Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.

Disclaimer I

Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.