reporter INT logo

ŠOK PROMENE U FUDBALU! Menja se i pravilo ofsajda, i kako se igra Liga šampiona!

ŠOK PROMENE U FUDBALU! Menja se i pravilo ofsajda, i kako se igra Liga šampiona!

Došlo je vreme za novu promenu fudbalskih pravila. I to onih koji se tiču ofsajda. A može da se dogodi i (nova) promena sistema takmičenja u Ligi šampiona.

O tome je govorio generalni sekretar UEFA, Đorđo Marketi.

Govoreći najpre o pozitivnim stranama elitnog evropskog klupskog takmičenja, istakao je da su "uzbuđenja sada veća" jer su su timovi (umesto sa po tri rivala u grupi) sada morali da se suoče suoče sa većim brojem suparnika u početnoj fazi Lige šampiona. Podsetimo, svaki učesnik odigrao je po osam mečeva.

Zatim se uvećala drama oko toga ko prolazi u nokaut fazu - ključne utakmice su se igrale sve do januara i februara, što ranije nije bio slučaj, jer bi se na vrhu četvoročlanih grupa brzo izdvojila dva najbolja kluba.

Kako Marketi ističe, "očigledna negativna strana za timove bila je to što sad moraju da igraju više utakmica". To navijačima prija, ali u već prepunom takmičarskom kalendaru, novi format je podrazumevao još veće fizičko iscrpljivanje igrača.

Generalni sekretar UEFA je, ipak, izjavio da je upravno telo evropskog fudbala "veoma zadovoljno" kako su promene prošle, ali najavljuje da se na tome neće stati:

- Želeli smo da format učinimo uzbudljivijim i nepredvidivijem. Čitava grupna faza je bila interesantna, praktično je prošla bez nezanimljivih utakmica. A onda su se desili i neki neverovatni okršaji u nokaut fazi, poputmečeva Intera protiv Barselone.

Marketi je jasno stavio do znanja da "format nije privremen".

- Osmišljen je da ne bude vremenski ograničen. Biće ovo format fudbalske budućnosti - rekao je, dodajući da "iako je novi sistem dodao nepredvidivost, mi ćemo razgovarati o nekim promenama sitnih detalja sa klubovima".

Zatim je prokomentarisao da je "VAR fundamentalan", čime je odbacio neke proizvoljne najave da će biti ukinut.

- On je veoma važan, ali se s njim mora postupati sa izuzetnom pažnjom. Prosto, da bi se izbeglo pretvaranje igre u nešto što navijači ne žele da vide.

Marketi je primetio "da smo došli do tačke gde zbog milimetra koje utvrdi tehnologija" fudbal može ponekad da ispašta.

Otkrio je da "IFAB i FIFA testiraju moguću drastičnu promenu tako da ofsajd više ne bude zasnovan na nekom tako malom delu tela"

- Poništenje gola za tri centimetra je dosadno za duh igre. Pa, hajde da vidimo da li će se u bližoj budućnosti promeniti...

Ali, ako će promene u Ligi šampiona biti "manje", kakve se to tačno promene spremaju što se tiče nedozvoljene pozicije?
Pa, drastične.

Šta je, uopšte, ofsajd?

Za one kojima je taj termin uvek stvarao glavobolju, možda je najlakše objašnjenje (iako nije baš klasično parafraziranje FIFA Pravila fudbala, već vrlo uprošćena varijanta) da napadač ne sme da bude iza leđa odbrane kada mu neko od saigrača pošalje loptu, jer se smatra da time stiče nedozvoljenu prednost u odnosu na one koji se brane. U drugim kolektivnim sportovima u kojima postoji pogodak (rukomet, košarka), vi možete da ostanete sami na suparničkoj strani terena, pa da kad se vaši odbrane - dodaju vam loptu i vi ili date koš, ili zatresete rukometnu mrežu. Ali, u fudbalu, eto, ne smete da budete iza odbrane kada lopta krene ka vama.

Dobro, možda ovo nije bilo idealno objašnjenje za one koji ne znaju šta je ofsajd, ali nekako verujemo da je jednostavnije od načina na koji to zvanična FIFA Pravila fudbala kažu, a taj segment propisa ovako počinje (samo dva, tri pasusa ćemo navesti ovom prilikom):

"1. Ofsajd položaj

Biti u ofsajd položaju nije samo po sebi prekršaj. Igrač se nalazi u ofsajd položaju kada: je bilo kojim delom glave, tela ili nogu na protivničkoj polovini terena za igru (središnja linija se ne računa) i kada je bilo kojim delom glave, tela ili nogu bliži protivničkoj poprečnoj liniji od lopte i pretposlednjeg protivničkog igrača. Ruke svih igrača, uključujući i vratare, se ne uzimaju u obzir. Za potrebe utvrđivanja ofsajda, gornja granica ruke je u ravni sa dnom pazuha.

Igrač se ne nalazi u ofsajd položaju kada je u istoj liniji sa: sa pretposlednjim protivničkim igračem ili sa dva poslednja protivnička igrača

2. Ofsajd

Igrač u ofsajd položaju se, u trenutku kada je saigrač odigrao ili dodirnuo loptu, kažnjava samo ako je krenuo da se aktivno uključuje u igru: uticajem na igru ili dodirivanjem lopte odigrane ili dodirnute od njegovog saigrača uticajem na protivnika:

  • sprečavanjem protivnika da igra ili da bude u mogućnosti da igra loptom jasnom opstrukcijom protivnikovog pogleda ili
  • ulazak u duel za loptu sa protivnikom
  • jasan pokušaj igranja lopte koja je blizu njega kada ova akcija ima uticaj na protivnika ili
  • pravljenje očiglednih pokreta koji jasno utiču na mogućnost protivnika da igra loptom ili dobijanjem prednosti igrajući loptom ili uticajem na protivnika kada lopta:
  • se odbije od stative, prečke, člana sudijskog tima ili protivnika
  • bude namerno igrana od protivnika koji je pokušavao da se odbrani

Za igrača koji u ofsajd položaju dobije loptu od protivnika koji je namerno igrao loptom, uključujući namernu igru rukom, ne može se smatrati da je izvlačio prednost, osim u slučaju namerne odbrane protivnika", i tako dalje, i tako dalje. A ovo je samo uvodni deo.

Malo komplikovanije deluje od one naše uvodne rečenice, zar ne? Ali, mora tako, da bi sudije tačno znale kada će zbog ofsajda da prekinu napadačku akciju, možda i ponište gol.

Ono što je najvažnije u celoj priči je, jelte, ko je, kada lopta krene ka napadaču, najliži golmanu? Ako mu je najbliži taj napada, to nije dozvoljeno i napadačka akcija se tada prekida, a ako mu je najbliži odbrambeni igrač - u tom slučaju akcija je "legalna", pa šta napadač posle uradi s loptom koji je dobio, uradio je.

Arsen Venger, legendarni francuski trener, koji se naročito proslavio na klupi Arsenala, sada je "šef FIFA odeljenja za razvoj fudbala" i izneo je predlog revolucionarne promene pravila.

On je rekao da je "1990. godine promenjen propis (do tada napadač nije smeo ni da bude u liniji sa poslednjim odbrambenim igračem), pa je tada dozvoljeno da budu obojica u liniji kada lopta krene ka špicu". Međutim, uvođenjem VAR-a, odnosno "video-asistent sudije", došlo se do toga da se mnogi golovi sada poništavaju zbog milimetarske prednosti napadača, kome je, recimo, nožni palac, ili vrh kolena, ili nos bliži protivničkom golmanu nego što je to odbrambeni igrač.

I, Venger je najavio sledeće:

- Zato sam predložio (propmenu pravila) da dokle god kao napadač bilo kojim delom svog tela budete u liniji sa odbrambenim igračem, više niste u ofsajdu. Za godinu dana, tu odluku će potvrditi IFAB.

Dakle, do 1990. napadač nije smeo da bude ni u liniji sa poslednjim defanzivcem. Od tada do sada - sme da bude u istoj liniji. A po novom, "Vengerovom pravilu", napadač može da bude i korak bliži golmanu od poslednjeg defanzivca, ali ako mu je, recimo, bar peta u liniji sa tim odbrambenim igračem, nema ofsajda.

Na snimku pred vama, po sadašnjim pravilima, napadač u crvenom se nalazi u ofsajdu jer je delom tela iza poslednjeg odbrambenog fudbalera, ali po novim pravilima neće biti u nedozvoljenoj poziciji - jer delom tela (i to većim) nalazi se u liniji sa defanzvcem.

Sve ovo - da bi se povećao broj golova.

I, šta vi kažete na to?

Ali, to nije sve...

Neka nova pravila - već su na delu, a neka "samo što nisu".

Podsetimo najpre,  International Football Association Board, poznat po svom akronimu IFAB - koji je Venger upravo i spomenuo, je međunarodno telo koje određuje fudbalska pravila. On je doneo nekoliko novih.

U nedavnom saopštenju tog organa navodilo se, pored ostalog, sledeće:

"IFAB je odobrio niz izmena u Pravilima igre za sezonu 2025/2026.

Nakon što su probe pokazala veliki pozitivan uticaj predložene promene pravila zbog golmanskog predugog držanja lopte, IFAB je jednoglasno odlučio da izmeni Član 12.2 (Indirektni slobodan udarac).

Izmena glasi da ako golman drži loptu duže od osam sekundi (s tim što sudija koristi vizuelno odbrojavanje od pet sekundi), arbitar će dosuditi udarac iz ugla protivničkoj ekipi (umesto trenutnog indirektnog slobodnog udarca ako se lopta drži duže od šest sekundi)."

Dakle, ako golman zadržava loptu duže nego što mu to pravilo dozvoljava, rivali izvode korner.

I, imajući u vidu da će se to primenjivati od nove sezone, nije se baš čekala jesen (kada na našem podneblju kreću novi šampionati) već je prvi put ovo pravilo primenjeno - u Brazilu.

Tamo s proleća počinju "novosezonske" borbe, a (n)ovo pravilo videlo se na delu u završnici utakmice Pejsandua i Atletika.

Naime, golman Atletika Mikel je držao loptu u rukama 13 sekundi, a sudija Džeferson Fereira de Moraes je dosudio udarac iz ugla za Pejsandu.

Izvor: novosti.rs

Da li će veštačka inteligencija učiniti decu pametnijom

Da li će veštačka inteligencija učiniti decu pametnijom

Pitanje da li će veštačka inteligencija (AI) učiniti našu decu pametnijom nije samo spekulacija. Ono odražava aktuelni razvoj u oblasti kognitivne nauke, obrazovanja i digitalne tehnologije.

Inteligencija je složen i višedimenzionalan konstrukt oblikovan kako biološkim, tako i spoljašnjim uticajima, uključujući obrazovne intervencije i izloženost stimulativnim iskustvima, piše PsychologyToday.

Da bismo razumeli potencijalnu ulogu veštačke inteligencije u ovom okruženju, najpre moramo razmotriti Flinov efekat – istorijski porast IQ rezultata tokom 20. veka – i način na koji bi AI mogao da produži ili čak preokrene ovaj trend.

Razumevanje Flinovog efekta

Flinov efekat, nazvan po filozofu Džejmsu R. Flinu koji je izučavao inteligenciju, opisuje značajan i trajan porast IQ rezultata kroz generacije tokom 20. veka. Istraživanja pokazuju da su rezultati inteligencije kod dece stalno rasli, naročito u domenu sposobnosti rešavanja problema i rezonovanja, a manje u znanju stečenom tokom vremena. Šire društvene promene su učinile mentalne zahteve nad novim generacijama složenijim.

Navedeni faktori uključuju: bolju ishranu, pristup obrazovanju, urbanizaciju, porodice s manje članova i složenije okruženje. Tehnologija, poput televizije, video igara i interneta, podržava ove napretke zahtevajući viši nivo prostorno-vizuelnog rezonovanja, rad sa simboličkim sistemima i apstraktno mišljenje. Dakle, tehnologija već tiho unapređuje inteligenciju.

Kako AI pozitivno utiče na inteligenciju

AI nije samo još jedan tehnološki pomak – ona predstavlja promena paradigme koja može suštinski preoblikovati intelektualni razvoj. Jedna od najjačih osobina AI je sposobnost personalizacije učenja. AI može prilagoditi obrazovni sadržaj tempu, snagama i interesovanjima svakog deteta.

Još jedna prednost AI jeste pristup neograničenom znanju. Uz generativnu AI i modele prirodnog jezika, deca mogu istraživati složene teme kroz konverzacijski format, što podstiče dublje, radoznalo učenje. Postavljanje pitanja čatbotu – o naučnom konceptu, matematičkom problemu ili pisanju pesme – olakšava samoinicijativno učenje i kreativnost.

AI okruženja kao što su virtuelne laboratorije i strateške igre omogućavaju simulaciono učenje kroz koje deca primenjuju rezonovanje, eksperimentisanje i testiranje hipoteza. Ove digitalne aktivnosti razvijaju kognitivnu fleksibilnost, sistemsko razmišljanje i planiranje. Možda najvažnije, AI nudi jedinstvene mogućnosti za podršku neurodivergentnoj deci. Alati bazirani na AI mogu se prilagoditi deci sa disleksijom, ADHD-om ili autizmom, nudeći alternativne metode učenja koje tradicionalne učionice ne omogućavaju. To može demokratizovati pristup kognitivnom razvoju za decu koja su do sada bila zapostavljena u sistemu.

Da li će AI zaista učiniti decu pametnijom

Uprkos svom potencijalu, uticaj AI na kognitivni razvoj nije jednosmerno pozitivan. Postoje opravdane zabrinutosti u vezi sa nenamernim posledicama, uključujući prekomerno oslanjanje na tehnologiju. Ako deca postanu pasivni korisnici AI-a, a ne rešavaju probleme aktivno, njihove veštine kritičkog mišljenja mogu stagnirati ili opasti. Lakoća dobijanja odgovora putem AI može umanjiti važnost kognitivnog napora potrebnog za dublje učenje i razvoj otpornosti.

Još jedan izazov je digitalna distrakcija. Uređaji koji omogućavaju učenje putem AI takođe nude pristup društvenim mrežama, igricama i konstantnim obaveštenjima. Sve to može smanjiti raspon pažnje, izazvati preopterećenje informacijama i oslabiti radnu memoriju. Istraživanja pokazuju da preterano stimulativna okruženja mogu štetiti intelektualnom razvoju.

Postoji i pitanje socio-emocionalnog razvoja. AI po svojoj prirodi nema emocionalnu inteligenciju. Iako može simulirati razgovor, ne može pružiti empatiju, povezivanje ili moralno usmerenje. Ako deca provode previše vremena s AI umesto s ljudima, njihove veštine empatije, rešavanja konflikata i saradnje mogu trpeti, što su sve veštine jednako važne kao i IQ.

„Negativni Flinov efekat“ kao upozorenje

Dodatnu složenost predstavlja činjenica da se Flinov efekat u nekim delovima sveta preokreće. Nedavne studije beleže pad prosečnih IQ rezultata u nekoliko razvijenih zemalja (Dutton, van der Linden i Lynn, 2016). Mogući uzroci uključuju promene u obrazovanju, više vremena pred ekranima i manje vremena provedenog u čitanju ili slobodnoj igri. „Negativni Flinov efekat“ je upozorenje – ako se AI koristi pretežno za pasivnu potrošnju umesto za istraživanje i stvaranje, može doprineti intelektualnom opadanju umesto napretku.

Preporuke za roditelje: Ključ je u ravnoteži

Roditelji bi trebalo da usvoje promišljen pristup korišćenju AI. Važno je birati kvalitetne alate, nije svaki AI edukativan.

Podjednako je važno podsticati stvarnu ljudsku interakciju. Razgovori, zajedničko rešavanje problema i fizička igra pomažu deci da razvijaju socio-emocionalnu inteligenciju koju AI ne može zameniti. Ljudska povezanost ostaje temelj zdravog razvoja.

Takođe, potrebno je pratiti upotrebu AI. Zdrave navike uključuju ograničeno vreme ispred ekrana i balans između online i offline aktivnosti kao što su čitanje, boravak u prirodi i slobodna igra. Deca treba da se suočavaju s izazovima, a ne da uvek traže instant rešenja od AI.

Pomaganje deci da prepoznaju svoje stilove, snage i izazove u učenju podstiče intelektualnu agilnost tokom celog života. Ta metakognitivna svest je osnova adaptivne inteligencije u AI svetu.

Zaključak

Alati budućnosti oblikovaće ne samo kako naša deca uče, već i kako razmišljaju. AI ima ogroman potencijal da unapredi intelektualni razvoj, ali samo ako se koristi mudro, uz uvažavanje ljudskih vrednosti, odnosa i kritičkog mišljenja. Inteligencija je više od informacije – ona je promišljena primena znanja, radoznalost za istraživanjem i empatija prema drugima. AI treba da bude saveznik naše dece, a ne njihov arhitekta, piše Sem Goldstin, doktor nauka i klinički direktor Centra za neurologiju, učenje i ponašanje i član fakulteta Medicinskog fakulteta Univerziteta Juta.

NASA snimila neobično svetleće biće u okeanu koje se vidi se čak iz svemira: Evo šta krije u dubokim vodama

NASA snimila neobično svetleće biće u okeanu koje se vidi se čak iz svemira: Evo šta krije u dubokim vodama

Satelitski snimci koje je objavila NASA prikazuju neobičan fluorescentni sjaj koji se pojavljuje negde u Velikom australijskom zalivu i Tasmanijskom moru – i to tako intenzivno da je vidljiv čak iz svemira.

Prema izveštaju EcoNews-a, ovo živopisno, svetleće morsko biće primećeno je pomoću satelita iz orbite.

NASA-ina posmatranja iz svemira, putem opservatorije Earth Observatory, već dugo prate uslove u morima širom sveta, šaljući slike visoke rezolucije planeta i okeana u realnom vremenu. Njihovi sateliti razvili su senzore koji mere emisije svetlosti, a naučnici su potvrdili da je svetlucanje zapravo rezultat algi koje „cvetaju“.

Na Facebook stranici NASA Ocean, ranije ove godine objavljeno je sledeće:

Fitoplankton cveta u vodama između jugoistočne obale Australije i Tasmanije, u oblasti poznatoj kao Basov moreuz. Region je poznat po nemirnim vodama i brojnim olupinama brodova. Basov moreuz je najdirektniji morski put između Velikog australijskog zaliva i Tasmanijskog mora, i jedini pristup ekonomski važnoj luci Port Filip.“

1746871915-profimedia-0495553512-1024x682.jpg
Foto: Jordan Robins / SWNS / SWNS / Profimedia

Snimak svetlucavih tirkiznih i zelenih nijansi cvetajućih algi napravio je OCI senzor na PACE svemirskoj letelici u novembru prošle godine. Međutim, to nije prvi put da su ove biljkama slične niti primećene iz svemira.

Senzor VIIRS (Visible Infrared Imaging Radiometer Suite) na satelitu Suomi NPP registrovao je ovaj fenomen u januaru prošle godine, dok su NASA-ini sateliti Terra i Aqua zabeležili prve pojave svetlucanja krajem decembra 2023.

„Zeleni trag koji vidimo je sigurno fitoplankton u cvatu koji se pruža duž ivice kontinentalne ploče, na dubini od oko 150 metara“, rekao je Jochen Kaempf, okeanograf sa Univerziteta Flinders, koji je već objavljivao studije o fitoplanktonu u toj oblasti. „Plavi trag može biti sedimenti u plitkim vodama ili neka druga vrsta fitoplanktona.“

Fitoplankton se hrani hranljivim materijama iz dubokog okeana, kao što su azot i fosfor, koji potiču od raspadnutih ostataka morskih organizama. Kada se ova bogata voda uzdigne ka površini, svetlost iz tzv. foticke zone stimuliše rast populacije fitoplanktona. Ova pojava dovodi do visokih koncentracija hlorofila – zelenog pigmenta koji učestvuje u fotosintezi, zbog čega i svetli.

Morski ekosistemi zavise od fitoplanktona, jer proizvodi kiseonik i predstavlja osnovu ishrane za mnoge morske vrste.

Na obali Bonney, morski biolozi procenjuju da cvetanje algi godišnje privuče i do 80 plavih kitova koji dolaze na ispašu, dok se u tim vodama razmnožavaju i krabe, sardine, inćuni, tune i druge vrste riba.

Smrtonosna zaraza je nova globalna pretnja i napada mozak

Da li scenario serije „The last of us“ postaje stvarnost? Smrtonosna zaraza je nova globalna pretnja i napada mozak

Nova pretnja po ljudsko zdravlje širi se širom sveta, a uzročnici su mikroskopske gljivične spore koje žive u i na ljudskom telu, kao i u zemljištu i vazduhu.

Izvesni Torens Irvin veruje da je smrtonosna gljivica “Coccidioides” ušla u njegova pluća u junu 2018. godine dok je odmarao u dvorištu svoje kuće u Patersonu, Kalifornija.

„Sedeo sam u ležaljci, uživao u lepom letnjem danu, igrao igrice na telefonu i pio koktel“, priseća se Irvin, koji je bio na ivici smrti pre nego što je specijalista postavio tačnu dijagnozu – skoro godinu dana kasnije - piše Nova.rs.

Tokom tog perioda, Irvin je izgubio više od pola svoje telesne težine, sa 130 kilograma spao je na svega 68.


„Doktori su u jednom trenutku jednostavno digli ruke i rekli mojoj ženi da više ništa ne mogu da učine. Još uvek se sećam kako je plakala kada su joj to saopštili“, ispričao je Irvin.

Širenje infekcije na mozak

Sličnu sudbinu doživeo je i Rob Purdi, koji veruje da je udisao spore “Coccidioides” još 2012. godine dok je radio u svojoj bašti u Bakersfildu, Kalifornija. Kod njega se infekcija proširila na mozak, izazvavši gljivični meningitis – opasnu upalu zaštitnih membrana koje okružuju mozak i kičmenu moždinu.

„Kod oko 3% inficiranih ljudi, gljivica se proširi izvan pluća, zahvatajući kožu, kosti, zglobove i druge organe, pa čak i neobična mesta poput očne jabučice, zuba ili malog prsta“, objasnio je Purdi, osnivač neprofitne organizacije “MYCare” koja se bavi edukacijom i istraživanjem gljivičnih bolesti.

„U polovini tih slučajeva, gljivica ode u mozak, kao što je bio slučaj kod mene“, dodao je. „Da bih preživeo, moram doživotno da primam injekcije sa toksičnim lekom starim 80 godina, koji me polako truje“.

Umetnost imitira život – i obrnuto

Popularna HBO serija „The Last of Us“ prikazuje fiktivnu mutiranu gljivicu “Cordyceps” koja se širi ugrizima inficiranih. U seriji, parazit brzo napada mozak žrtve, pretvarajući ih u agresivne predatore sa pipcima koji izbijaju iz usta.

U stvarnosti, “Cordyceps” napada samo insekte – poput mrava, buba i paukova – dok je ostatak zapleta naučna fantastika. Međutim, opasne gljivice koje ozbiljno ugrožavaju ljudsko zdravlje nisu izmišljotina.

Sve teže izlečive gljivične infekcije

Prema globalnim procenama, godišnje se zabeleži 6,5 miliona invazivnih gljivičnih infekcija i oko 3,8 miliona smrtnih slučajeva – a mnoge od tih infekcija postaju sve otpornije na postojeće lekove.

Upravo zbog rastuće otpornosti na postojeće fungicide, Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je u aprilu objavila listu sa 19 kritičnih gljivičnih vrsta koje predstavljaju najveći prioritet za razvoj novih lekova. Na toj listi se nalaze i gljivice iz roda “Coccidioides”.

Najopasnije otporne gljivice

Na vrhu liste kritičnih gljivičnih patogena nalazi se “Cryptococcus neoformans”, koji izaziva potencijalno smrtonosni oblik meningitisa. Stopa smrtnosti od ove infekcije može biti čak do 61%, naročito kod pacijenata sa HIV-om.

Druga na listi je “Aspergillus fumigatus”, buđ koja napada pluća i može se proširiti na druge delove tela.

Bil Gejts poklanja gotovo celo bogatstvo

Bil Gejts poklanja gotovo celo bogatstvo, odredio je i datum: „Čovek koji umre bogat, umire osramoćen“

Bil Gejts je najavio da planira da donira gotovo celokupno bogatstvo, procenjeno na 200 milijardi dolara, u narednih 20 godina, pre nego što zatvori svoju Fondaciju Gejts.

Bil Gejts kaže da je doneo odluku da svoju fondaciju zatvori 31. decembra 2045. godine.

Kada je osnovao fondaciju, 2000. godine, imao je cilj da ona nastavi da funkcioniše dugo nakon njihove smrti, ali sada želi da ubrza proces donacija, piše CNN.

Gejts je izrazio želju da svojim donacijama ubrza globalne inicijative u oblasti zdravstva i jednakih prava, nadajući se da će njegov primer inspirisati druge milijardere da se priključe „Zavetu davanja“, inicijativi koju je pokrenuo zajedno sa Melindom i Vorenom Bafetom 2010. godine.

Ova inicijativa ima više od 240 potpisnika.

Gejts smatra da je sada vreme da donira bogatstvo zbog hitnih problema koje treba rešavati, a njegova fondacija je već donirala više od 100 milijardi dolara, uključujući sredstva za razvoj vakcina i borbu protiv globalnih bolesti.

O svemu je napisao i autorski tekst, koji je objavljen na sajtu fondacije.

„Kada sam prvi put počeo da razmišljam o tome kako da poklonim svoje bogatstvo, uradio sam ono što uvek radim kada započinjem novi projekat – pročitao sam mnogo knjiga. Čitao sam o velikim filantropima i njihovim fondacijama da bih doneo ispravne odluke o tome kako da uzvratim društvu. Takođe sam čitao o globalnom zdravlju kako bih bolje razumeo probleme koje želim da rešim.

Jedan od najboljih tekstova koje sam pročitao bio je esej iz 1889. godine, koji je napisao Endru Karnegi, pod nazivom Jevanđelje bogatstva. U njemu se tvrdi da bogati imaju odgovornost da vrate svoje resurse društvu – tada radikalna ideja, koja je postavila temelje savremene filantropije.

U najpoznatijoj rečenici tog eseja, Karnegi piše da „čovek koji umre bogat, umire osramoćen“. U poslednje vreme mnogo razmišljam o toj rečenici. Ljudi će govoriti razne stvari o meni kada umrem, ali odlučan sam da „umro je bogat“ neće biti jedna od njih. Postoji previše hitnih problema koje treba rešavati da bih zadržavao resurse koji mogu pomoći ljudima.

Zato sam odlučio da svoje bogatstvo vratim društvu mnogo brže nego što sam prvobitno planirao. U narednih 20 godina pokloniću gotovo celo svoje bogatstvo putem Fondacije Gejts, kako bi se spasavali i poboljšavali životi širom sveta. A 31. decembra 2045. godine, fondacija će zauvek zatvoriti svoja vrata.

U naredne dve decenije pokloniću gotovo celo svoje bogatstvo putem Fondacije Gejts, kako bi se spasavali i poboljšavali životi širom sveta.

Ovo je promena u odnosu na naš prvobitni plan. Kada smo Melinda i ja osnovali Fondaciju Gejts 2000. godine, uključili smo klauzulu u njen prvi statut: organizacija će prestati sa radom nekoliko decenija nakon naše smrti. Pre nekoliko godina počeo sam da preispitujem taj pristup. U skorije vreme, uz savete odbora, sada verujem da ciljeve fondacije možemo postići u kraćem roku – posebno ako udvostručimo ključna ulaganja i pružimo veću sigurnost našim partnerima.

Tokom prvih 25 godina rada Fondacije Gejts – delimično zahvaljujući velikodušnosti Vorena Bafeta – donirali smo više od 100 milijardi dolara. U narednih 20 godina, udvostručićemo donacije. Tačan iznos zavisiće od tržišta i inflacije, ali očekujem da fondacija potroši više od 200 milijardi dolara do 2045. godine. U taj iznos ulaze i preostala sredstva iz fonda i moja buduća ulaganja.

Ova odluka dolazi u trenutku lične refleksije. Osim što obeležavamo 25 godina fondacije, ova godina ima još nekoliko važnih prekretnica: moj otac, koji mi je pomogao da započnem fondaciju, ove godine bi napunio 100 godina; Majkrosoft slavi 50 godina postojanja; a ja u oktobru punim 70.

To znači da sam sada zvanično u godinama kada se mnogi ljudi penzionišu. I dok poštujem svakoga ko odluči da dane provodi igrajući piklbol, takav život ipak nije za mene – bar ne u potpunosti. Imam tu sreću da se svakog jutra budim pun energije i radujem poslu. Radujem se što ću svoje dane i dalje ispunjavati strateškim pregledima, sastancima s partnerima i edukativnim putovanjima, dokle god budem mogao.

Misija Fondacije Gejts i dalje je zasnovana na ideji da mesto gde ste rođeni ne bi smelo da određuje vaše životne šanse. Uzbuđen sam što ću videti kako naše naredno poglavlje nastavlja da približava svet budućnosti u kojoj svako, bilo gde, ima priliku da živi zdrav i ispunjen život“, samo je početak pisma.

Naučnici: Ljudi sa ovom krvnom grupom sporije stare

Naučnici: Ljudi sa ovom krvnom grupom sporije stare

Ljudi širom sveta žele da produže godine života u dobrom zdravlju, ali mnogi i dalje nisu svesni da njihova krvna grupa može igrati ulogu u brzini starenja.

Rezultati novog istraživanja ukazuju na to da bi osobe sa krvnom grupom B mogle sporije da stare, što je otvorilo mnoga pitanja o tome šta ovu grupu izdvaja od ostalih.

Toni Vajs-Korej sa Univerziteta Stanford godinama proučava ove biološke misterije, s posebnim fokusom na ulogu faktora iz krvi u očuvanju vitalnosti. Njegova istraživanja ističu kako krv može otkriti važne informacije o „istrošenosti“ našeg tela kako starimo, prenosi Nova.rs.

Razumevanje krvne grupe B

Krvne grupe se određuju specifičnim markerima na crvenim krvnim zrncima i antitelima koja kruže krvotokom. U ABO sistemu krvnih grupa, osobe sa grupom B imaju B antigen na svojim crvenim krvnim zrncima i proizvode antitela protiv A antigena.

Samo oko 10 odsto svetske populacije spada u ovu kategoriju. Naučnici su ispitivali da li ovaj jedinstveni marker može doprineti efikasnijem odgovoru na metaboličke promene, što bi moglo pomoći tim osobama da sporije stare, navodi se u izveštaju „National Library of Medicine".

Faktori dugovečnosti

Još pre nekoliko decenija, naučnici su počeli da istražuju povezanost između krvnih grupa i životnog veka.

„Naši nalazi ukazuju na to da krvna grupa B može biti povezana sa izuzetnom dugovečnošću“, zaključili su Šimizu i saradnici u Tokiju još 2004. godine. Stručnjaci su dalje analizirali zašto bi ova grupa mogla nadmašiti druge po dugovečnosti.

Neki ukazuju na efikasnije mehanizme obnavljanja i popravke ćelija, dok drugi smatraju da njihova tela lakše podnose metabolički stres, što ih može štititi od određenih zdravstvenih problema povezanih sa starenjem.

Moguće negativne strane

Naučnici napominju da osobe sa krvnom grupom B nisu imune na zdravstvene rizike. Istraživanja su pokazala blago povećanu verovatnoću za kardiovaskularne probleme kod ovih osoba. Dobre prehrambene navike, redovna fizička aktivnost i upravljanje stresom mogu smanjiti ovu ranjivost. Takođe, ova grupa ima reputaciju da je emocionalno osetljivija, pa neki smatraju da joj je potrebna snažna mreža podrške za očuvanje mentalnog zdravlja.

Uvid u starenje organa

Sve više dokaza ukazuje na to da starenje ne zahvata ravnomerno sve delove tela. Neki organi mogu propadati brže od drugih, što povećava rizik od bolesti čak i kod ljudi koji deluju zdravo spolja. Jedno obimno istraživanje analiziralo je više od 5.000 volontera kako bi odredilo biološku starost 11 organa na osnovu više od 4.000 proteina u njihovoj krvi.

Ova studija je pokazala da oko 20% populacije ima ubrzano starenje bar jednog organa.

Krv kao alat za procenu

Postojeće metode često se oslanjaju na epigenetske promene u DNK za procenu starenja, ali one zahtevaju uzorke tkiva koje je teško prikupiti iz svakog organa. Krv, međutim, lako je dostupna i može pružiti trenutni uvid u nivoe proteina povezanih sa različitim unutrašnjim sistemima.

Alati zasnovani na veštačkoj inteligenciji analiziraju hiljade ovih proteina i povezuju specifične nivoe sa pojedinačnim organima, otkrivajući koji delovi tela stare brže nego što bi trebalo.

Ovi podaci bi u budućnosti mogli da se koriste za izradu personalizovanih strategija za usporavanje propadanja organa.

Praktične posledice

Sama ideja da se otkrije starenje organa pre nego što se pojave ozbiljni simptomi deluje primamljivo, ali nosi i važne dileme. Saznanje da ste u riziku od bubrežne ili srčane bolesti može vas podstaći na dodatnu pažnju, ali može i izazvati anksioznost ako ne postoji konkretan lek.

Stručnjaci savetuju da se to znanje kombinuje sa preventivnim koracima. Za osobe sa krvnom grupom B preporučuje se posebna pažnja na zdravlje srca, kao i upravljanje stresom koji može uticati na emocionalno stanje.

Više od statistike

Iako statistika može da zaintrigira, svakodnevne navike najčešće određuju kako će se ovi nalazi odraziti na život. Uravnotežena ishrana, fizička aktivnost, dovoljno sna i snažni međuljudski odnosi doprinose stabilnom fizičkom i emocionalnom zdravlju.

Naučnici podstiču sve koji su radoznali o sopstvenom procesu starenja da razmotre sve moguće faktore. Krvna grupa B može objasniti određene osobine, ali ona nije jedini faktor u toj jednačini. Dostupnost naprednih testova na bazi krvi još nije široko rasprostranjena. Ako postanu uobičajeni, ljudi bi mogli ranije da otkriju signale koji ukazuju na starenje određenih organa i da blagovremeno reaguju.

Rad Tonija Vajs-Koreja pokazuje da jednostavno vađenje krvi može otkriti skrivene promene u različitim delovima tela — što bi moglo otvoriti vrata ka fokusiranijoj nezi, posebno za one koji žele da očuvaju visok kvalitet života kako stare, navodi se u istraživanju koje je objavio Experimental Gerontology.

Šest znakova da vaš seksualni život i nije baš najbolji

Šest znakova da vaš seksualni život i nije baš najbolji

Većina parova zna da li je njihov skksualni život fantastičan ili potpuno loš, ali može biti teže prepoznati kada je samo zadovoljavajuć, ali ne baš uzbudljiv.

Seksualni život je jedan od ključnih delova zdrave veze. Ako sumnjate da u vašem nešto "nedostaje", saznajte zašto je važno rešiti te probleme.

Ista osoba uvek inicira seks

Čest simptom da nešto nije u redu sa seksualnim životom para jeste kada jedna osoba uvek inicira seksualne odnose i oseća se nepoželjno.

"Većina ljudi želi da njihovi partneri podjednako iniciraju seks – to im daje osećaj da su i dalje poželjni i smanjuje pritisak u vezi sa performansom", tvrdi doktorka Džes O'Rajli. Ako jedan partner uvek pokreće seks, pokušajte da komunicirate taj problem i jasno naglasite da biste voleli da u tome postoji ravnoteža.

Niste izrazili svoje želje

Niko ne može da čita tuđe misli, a svi smo različiti. Teško je očekivati da vaš partner zna šta želite samo na osnovu svog prethodnog iskustva, tvrdi Džes.

Ako niste razgovarali o svojim željama, verovatno ih ni ne ispunjavate. Ako vas pomisao na kritiku partnerovih veština plaši, imajte na umu da je ključno kako ćete mu to saopštiti. Kada jednom jasno izrazite svoje želje, primetićete veliku razliku u intimnim trenucima.

Uvek radite isto

Kada parovi jednom otkriju šta im prija, često se drže toga kao "pijan plota". To može dovesti do gubitka strasti i smanjene sklonosti ka eksperimentisanju. Međutim, "ponavljanje može smanjiti užitak. Istraživanja pokazuju da nivo dopamina može biti dvostruko viši kada su stvari nepredvidive", dodaje Džes.

Budite otvoreni za nove poze, seksualne igračke i eksperimentisanje ispod pokrivača – tako ćete usput otkriti šta vam najviše odgovara.

Ne razgovarate nakon seksa

Seks bi trebalo da zbliži partnere. Ako se nakon vođenja ljubavi osećate udaljeno od partnera, a u sobi vlada tišina, to može značiti da niste dovoljno otvoreni jedno prema drugom, objašnjava seksualna terapeutkinja Marisa Nelson.

Pokušajte da inicirate razgovor. Ako osećate blokadu, iskreno to recite partneru i nemojte se osećati kao da morate da krijete svoja osećanja.

Želite različite stvari

Znak da trenutno niste potpuno seksualno kompatibilni može biti i razlika u onome što očekujete od seksa. Na primer, jedna osoba želi strast i način da se oslobodi stresa, dok druga vidi seks kao način emotivnog povezivanja.

"Kada se to dogodi, jedna osoba može početi da se oseća loše i nezadovoljno, jer dugo vremena ne dobija ono što želi da oseti kroz vođenje ljubavi", kaže Nelson.

Za sve je "kriva" jedna osoba

Da bismo imali zdrav seksualni život, oba partnera u vezi moraju osećati da je odgovornost zajednička. Ako ne možete da dostignete vrhunac, osećate bol ili niste zadovoljni – to je problem oboje.

Simptom da nešto nije u redu jeste kada jedna osoba preuzima svu krivicu ili je partner stalno prebacuje na nju. Važno je prepoznati takvu situaciju i zapitati se na čemu možemo da radimo zajedno.

Dijalog je ključni deo seksualnog iskustva.

Bred Pit je dobio glavnu ulogu u novom trileru reditelja filma Konklava

Bred Pit je dobio glavnu ulogu u novom trileru reditelja filma Konklava

Reditelj filma "Konklava" Edvard Berger radi na novom filmu, trileru koji je adaptacija romana „Jahači“ australijskog autora Tima Vintona iz 1994. godine.

Sa Bergerom na filmu radi Bred Pit, za koga strani mediji izveštavaju da će igrati glavnog lika Freda Skalija.

Film će finansirati i distribuirati A24, a očekuje se da će snimanje početi početkom 2026. godine na nekoliko lokacija širom Evrope. Kako je objavio časopis „Variety“, scenario zasnovan na knjizi piše Dejvid Kajganič, prenosi Index.hr.

Bred Pit je jedini glumac koji je trenutno povezan sa projektom

Radnja romana prati Freda, čoveka koji se seli u Irsku sa suprugom i ćerkom kako bi kupio staru seosku kuću.

Pročitajte i:

Njegova supruga Dženifer i ćerka Bili se nakratko vraćaju u Australiju, ali se samo Bili vraća u Irsku, bez ikakvog objašnjenja.

Tada se Skalijev život raspada dok očajnički traži odgovore o iznenadnom i neočekivanom nestanku svoje žene.

Bred Pit je trenutno jedini poznati član glumačke ekipe. Ostali glumci se još uvek biraju, piše „Collider“. Trenutno nije poznato da li je određen datum premijere filma u bioskopima.

Reporter info

Disclaimer II

Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.

Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.

Disclaimer I

Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.