reporter INT logo

Terorista automobilom uleteo među navijače Liverpula

Terorista automobilom uleteo među navijače Liverpula, više desetina povređenih na šampionskom slavlju! (VIDEO)

Automobil je danas uleteo u gomilu ljudi koji su na paradi proslavljali ovogodišnju titulu Liverpula u Premijer ligi, koju su na krovu autobusa predvodili fudbaleri tog kluba, preneo je Tajms.

"Trenutno se bavimo izveštajima o saobraćajnoj nesreći u centru Liverpula. Kontaktirani smo nešto posle 18 časova danas, nakon izveštaja da je automobil udario više pešaka u Ulici Voter", rekao je portparol policije tog grada.
On je kazao da se automobil zaustavio na mestu događaja, i da je jedan muškarac priveden.

Službe hitne pomoći su trenutno na licu mesta.

Pobednička parada se kretala rutom od 16 kilometara, zbog događaja je bilo zatvaranja nekoliko ulica, a Gradsko veće Liverpula je snažno preporučilo ljudima da ne voze tim pravcem.

Lokalni mediji javljaju da je 19 osoba povređeno, ali se ne otkriva stanje njihovih povreda.

Takođe, ističu da policija "razmatra mogućnost da je u pitanju bio teroristički akt".

Video snimak ovog užasnog događaja se nalazi i pred vama.

Molimo sve kojima bi scene nasilja mogle da izazovu pogoršanje zdravstvenog stanja, kao i maloletne osobe da ne emituju taj snimak na svojim uređajima.

Ponavljamo, sadržaj je uznemirujuće prirode.

Makron o šamaru koji je dobio od Brižit: Mi se tako šalimo

Makron o šamaru koji je dobio od Brižit: Mi se tako šalimo

Video kojim je zabeležen trenutak kada Brižit Makron gura u lice svog supruga Emanuela obišao je francuske i međunarodne medije u ponedeljak. Predsednik Francuske je odbacio spekulacije da su svetske kamere bile svedoci svađe, rekavši da su se njih dvoje jednostavno „šaljivdžije“.

Francuski mediji su u ponedeljak pokušali da analiziraju interakciju koju su kamere zabeležile dok je par izlazio iz aviona u nedelju, na početku turneje po Jugoistočnoj Aziji.

Naslov članka na veb stranici dnevnih novina „Parizjen“ pitao je: „Šamar ili 'svađa'? Slike Emanuela i Brižit Makron kako se iskrcavaju u Vijetnamu izazivaju mnogo komentara.“

Makron je kasnije novinarima rekao da se par - u braku od 2007. godine nakon što su se upoznali u srednjoj školi gde je on bio učenik, a ona nastavnica - samo šalio.

„Zezamo se i, zapravo, šalim se sa mojom ženom“, rekao je, dodajući da se incident preuveličava.

 

"To postaje neka vrsta geoplanetarne katastrofe.“

Dodao je da su i drugi video snimci pogrešno protumačeni, poput onih koji ga navodno prikazuju sa kesicom kokaina u vozu za Kijev.

„Ništa od ovoga nije istina i svi moraju da se smire", naredio je Makron svetskoj javnosti.

Njegova kancelarija je ranije ponudila slično objašnjenje.

„Bio je to trenutak kada su se predsednik i njegova supruga poslednji put pre početka putovanja opuštali. To je trenutak saučesništva. To je bilo sve što je bilo potrebno da se teoretičarima zavere da municija“, saopštila je njegova kancelarija.

Da li Marin Le Pen gubi podršku birača?

Da li Marin Le Pen gubi podršku birača?

Marin Le Pen vrlo dobro zna da samo jedan može biti broj jedan.

Nekoliko nedelja nakon što je osuđena za proneveru i efektivno isključena iz predsedničkih izbora 2027. godine, liderka francuske krajnje desnice deluje sve više skrajnuto od strane svog naslednika, Žordana Bardele, 29-godišnjeg predsednika partije Nacionalni skup (Rassemblement National), prenosi Politico.

Talas laskavih anketa za Bardelu, zajedno sa sve većim skepticizmom u pogledu političke budućnosti Le Penove, stavili su je u defanzivu, iako ona javno i dalje tvrdi da planira da se kandiduje po četvrti put za predsednika.

„Prvi put, oni su potpuno izjednačeni“ u anketama, rekao je Frederik Dabi, generalni direktor istraživačke firme IFOP.

Le Pen i Bardela su dobili po 31 odsto podrške glasača za prvi krug predsedničkih izbora, prema jednoj anketi objavljenoj ove nedelje – iako se takvi brojevi moraju uzeti sa dozom rezerve, s obzirom na to da do izbora ima još dve godine.

Činjenica da glasačima, čini se, ne smeta da zamene Le Penovu Bardelom, sigurno će izazvati potrese unutar Nacionalnog skupa, imajući u vidu istoriju stranke pod čeličnom rukom njenog oca, Žan-Mari Le Pena, i unutrašnje borbe za nasledstvo.

Le Pen je pažljivo raspodelila uloge oko sebe, uključujući i Bardelinu, delimično kako bi izbegla rivalstva koja su cepala stranku za vreme vladavine njenog oca.

Postavljena su i pitanja o tome da li je Bardela spreman za pažnju i pritisak koji prate predsedničku kampanju.

Bardela je prvobitno bio zamišljen kao kandidat za „podređenu“ poziciju na američki način – budući premijer uz predsedničku kandidatkinju Marin Le Pen (u Francuskoj predsednik imenuje premijera nakon izbora).

Ali zbog pravnih problema svoje mentorke, njeni snovi o Jelisejskoj palati sada zavise od toga kako će Apelacioni sud presuditi narednog leta.

I tako se Bardela našao isturen u pomalo nelagodnu ulogu obećavajućeg zamenika koji bi mogao da zameni zvezdu koja još uvek nije spremna da se povuče.

Kamp Le Penove na ivici

Ono što je zabrinjavajuće za Le Pen jeste što „očigledno postoje određene sumnje među njenim sadašnjim i potencijalnim biračima u to da li će se uopšte naći na startnoj liniji 2027. godine“, rekao je Dabi.

U anketi IFOP-a objavljenoj 12. maja, samo 53 odsto ispitanika je verovalo da će ona biti u poziciji da se kandiduje, dok je za Bardelu taj broj bio 69 procenata.

U javnosti skladni, a unutra tenzije

Javno, Nacionalni front pokušava da umanji bilo kakve naznake razdora. Iako je Bardela konačno priznao svoj novi status, u sredu je za radio stanicu France Inter rekao da on i Le Pen „rade ruku pod ruku“.

Takođe je obećao da će podržati Le Pen u njenoj borbi da preokrene odluku suda, koju ona predstavlja kao napad na demokratiju koji biračima uskraćuje kandidata kojeg Nacionalni front preferira.

Jedan od glavnih savetnika stranke, koji je dobio anonimnost kako bi mogao slobodno da govori, takođe je pokušao da odbaci ideju da raste napetost između Le Pen i Bardele.

„Mogu da posvedočim da rade u harmoniji“, rekao je savetnik.

Međutim, istraživanja javnog mnjenja postala su osetljiva tema za Nacionalni front zbog neizvesnosti oko budućnosti Le Penove.

Ranije ovog meseca, njene najvernije pristalice bile su ogorčene kada su saznale da je u široko obuhvatnom istraživanju koje je trebalo da objavi IFOP isključivo Bardela anketiran kao kandidat Nacionalnog fronta za 2027.

Le Pen je uključena tek nakon što su intervenisala dva njena najbliža saradnika.

Istraživanje je nosilo pečat konzervativnog milijardera Pjera-Edouara Sterena, velikog donatora instituta koji je naručio istraživanje.

Steren, koji je obećao milione kako bi preoblikovao francusku politiku u skladu sa svojim idealima, navodno nije pristalica Le Penove.

Umesto toga, favorizuje desničarske kandidate koji su ekonomski liberalniji od dugogodišnje liderke krajnje desnice, koja je došla do moći zalažući se za protekcionističke politike.

Epizoda je od strane pristalica Le Penove predstavljena je kao pokušaj da se ona marginalizuje i da se prednost da figurama poput Bardele, koji se smatra liberalnijim u ekonomskoj politici.

Grupa stručnjaka, državnih službenika i zakonodavaca – nazvana Les Horaces, koji godinama rade u senci kako bi podržali platformu Le Penove prvi put su 16.maja izašli u javnost.

Njihova prva konferencija za medije uglavnom je protumačena kao pokušaj da se njihova šampionka ponovo stavi u centar pažnje – ali to nije sprečilo novinare da ih zasipaju pitanjima o njihovoj lojalnosti.

„Trenutno je Marin Le Pen kandidat Nacionalnog fronta“, rekao je Andre Rouge, član Evropskog parlamenta i predsednik grupe, na pitanje da li će služiti Bardeli.

Iskusni veterani poput nas, dodao je, znaju da dok ne odsvira kraj, moraš igrati.

Španija se založila za uvođenje sankcija Izraelu

Španija se založila za uvođenje sankcija Izraelu

Međunarodna zajednica treba da razmotri sankcije protiv Izraela kako bi primorala tu zemlju da okonča rat u Pojasu Gaze, saopštilo je danas špansko Ministarstvo spoljnih poslova uoči sastanka evropskih i arapskih zemalja u Španiji (Madrid) na kojem će se zahtevati okončanje izraelske ofanzive.

Posle nedavnog širenja izraelskih vojnih operacija u Gazi, nekoliko zemalja koje Izrael smatra saveznicima pridružilo se rastućem međunarodnom pritisku da se okonča rat na palestinskoj teritoriji.

Dvomesečna blokada Pojasa Gaze je pogoršala nestašicu hrane, vode, goriva i lekova, što je izazvalo strah od gladi. Humanitarne organizacije navele su da je minimalne količine koje je Izrael pustio u promet poslednjih dana, daleko od onoga što je potrebno.

Madrid će danas biti domaćin sastanka 20 zemalja i međunarodnih organizacija kako bi razgovarali o načinima za okončanje rata, rekao je španski ministar spoljnih poslova Joze Manuel Albares za francski radio France Info, a prenosi Danas.

„Moramo učiniti sve, moramo razmotriti sve da bismo zaustavili ovaj rat“, rekao je Albares i dodao da su sankcije takođe tema razmatranja nakon što je Evropska unija nedavno odlučila da preispita svoj sporazum o saradnji sa Izraelom.

Prethodni takav sastanak, održan u Madridu prošle godine, okupio je zemlje kao što su Egipat, Jordan, Katar, Saudijska Arabija i Turska, kao i evropske nacije među kojima Irska i Norveška, koje su priznale palestinsku državu.

Na sastanku će danas prisustvovati i predstavnici Arapske lige i Organizacije za islamsku saradnju, a imaće za cilj promociju rešenja dve države za izraelsko-palestinski sukob.

U napadu Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine poginulo je 1.218 ljudi, uglavnom civila, prema podacima AFP-a zasnovanim na zvaničnim podacima.

Hamas je uzeo 251 taoca, od kojih je 57 još uvek u Gazi, uključujući 34 koji su preminuli, prema podacima izraelske vojske.

U izraelskom ofanzivi je poginulo gotovo 54.000 ljudi, uglavnom civila, prema podacima Ministarstva zdravlja Hamasa u Gazi.

Skoro 40 odsto nemačkih kompanija se žali na manjak posla

Skoro 40 odsto nemačkih kompanija se žali na manjak posla

Skoro 40 odsto nemačkih kompanija se u aprilu žalilo na manjak porudžbina, a situacija je uprkos blagom poboljšanju i dalje nezadovoljavajuća, objavio je danas nemački Institut za ekonomska istraživanja IFO iz Minhena.

U aprilu je 37,3 odsto kompanija prijavilo nedostatak porudžbina, što predstavlja pad u odnosu na januarskih 40,2 odsto, ali udeo pogođenih kompanija je i dalje visok.

"Uprkos blagom poboljšanju, ovo još uvek nije održiv oporavak", prokomentarisao je rukovodilac istraživanja IFO Klaus Volrabe.

Prema njegovim rečima, potražnja je i dalje prigušena u mnogim oblastima, a trenutna visoka neizvesnost na tržištu bi mogla da dodatno zakomplikuje situaciju.

U industriji je udeo kompanija pogođenih manjkom narudžbina značajno opao sa januarskih 44,8 na 36,8 odsto u aprilu, a stanje u automobilskoj i hemijskoj industriji je nešto bolje nego na početku godine.

Kako se navodi u izveštaju, u nemačkom mašinstvu je ovaj udeo nadalje visok i iznosi oko 43 odsto. Nedostatak porudžbina je i dalje rasprostranjen u veleprodaji i maloprodaji. U veleprodaji, nešto više od 61 odsto, a u maloprodaji oko 50 odsto firmi prijavilo je nedostatak porudžbina.

U sektoru usluga, udeo kompanija koje se žale na nedostatak porudžbina blago je porastao sa 31,2 na 32,2 odsto, a ovaj problem je značajno prisutan u hotelijerstvu i među pružaocima IT usluga.

Velika Britanija razmatra hemijsku kastraciju za neke seksualne prestupnike

Velika Britanija razmatra hemijsku kastraciju za neke seksualne prestupnike

Velika Britanija razmatra obaveznu hemijsku kastraciju za neke seksualne prestupnike, kako bi smanjila rizik od ponavljanja krivičnog dela i ublažila prenatrpanost zatvora, izjavila je danas ministarka pravde Shabana Mahmood.

Taj projekat, koji je još uvek u fazi planiranja, zasnovan je na eksperimentu pokrenutom 2022. godine u nekoliko zatvora na jugozapadu Engleske, gde se tretmani koji inhibiraju libido nude na dobrovoljnoj osnovi.

Predlog je jedna od nekoliko opcija navedenih u danas objavljenom nezavisnom izveštaju o izricanju kazni prestupnicima, u kojem se procenjuje da će zemlji nedostajati 9.500 zatvorskih mesta do početka 2028. godine.

Ministarka je poslanicima rekla da se ispituje mogućnost da ta mera postane obavezna.

Prema njenim rečima, pored hemijske kastracije treba da bude neophodan i psihološki tretman, posebno za počinioce koje više motiviše potreba za moći ili dominacijom nego seksualna želja.

Hemijska kastracija seksualnih prestupnika koristi se u mnogim zemljama, uključujući Poljsku, Rusiju, Južnu Koreju, Nemačku i nekoliko američkih država.

U Francuskoj to propisuje lekar, a ne krivični sudovi.

Poplave u Australiji

Apokalipsa u Australiji: Ima mrtvih, 50.000 ugroženo (VIDEO)

Dve osobe su poginule, a dvoje se vode kao nestali u poplavama koje su pogodile Australiju, saopštile su danas vlasti u toj zemlji.

U Novom Južnom Velsu, severno od Sidneja, više od 500 ljudi spašeno je tokom poplava koje su pogodile region od utorka.

Najteže poplave u Australiji zabeležene su 1929. godine, a ove danas još su veće, prenosi AP.

Premijer Novog Južnog Velsa, Kristofer Mins, upozorio je da se u narednih 24 časa očekuje još 30 centimetara kiše, dodajući da je 50.000 ljudi upozoreno da se pripreme za evakuaciju ili mogućnost izolacije zbog poplava.

- Pripremamo se za još loših vesti - rekao je Mins.

Telo 63-godišnjeg muškarca pronađeno je u poplavljenoj kući, rekao je komesar za vatrogasne i spasilačke službe, Džeremi Fjutrel.

Telo muškarca starog tridesetih godina pronađeno je u poplavama rano jutros. On je sinoć nestao dok je pokušavao da prođe kroz poplavljenu raskrsnicu.

Helikopteri su korišćeni za spasavanje ljudi zarobljenih na krovovima i verandama svojih domova.

U regionu je od danas otvoreno 14 centara za evakuaciju.

Ciklon je doneo padavine koje su premašile četiri meseca kiše u poslednja dva dana, blokirajući gradove i ostavljajući ljude na krovovima svojih kuća.

Meteorolozi prognoziraju da će padavine nastaviti da pogađaju region, sa mogućnošću da u nekim područjima padne još do 200 milimetara kiše do petka.

Šta ako ponovo izbije pandemija? Dogovor koji može sve da promeni

Šta ako ponovo izbije pandemija? Dogovor koji može sve da promeni

Članice Svetske zdravstvene organizacije glasale su na Svetskoj zdravstvenoj skupštini za potencijalno revolucionarni globalni sporazum o poboljšanju spremnosti kada su u pitanju pandemije.

"Za" su glasale 124 zemlje, nakon što je Slovačka pozvala na glasanje, dok je premijer te zemlje Robert Fico, skeptičan prema vakcini protiv kovida-19, zatražio da njegova zemlja ospori usvajanje sporazuma.

Nijedna zemlja nije glasala protiv, a 11 zemalja, među kojima Poljska, Izrael, Italija, Rusija, Slovačka i Iran bilo je suzdržano.

Nacrt sporazuma, koji se bavi strukturnim nejednakostima u načinu razvoja lekova ili vakcina i zdravstvenih alata, biće formalno usvojen u utorak na plenarnoj sednici Svetske zdravstvene skupštine u Ženevi.

No formalno neće stupiti na snagu dok ne budu dovršeni pregovori o aneksu o podeli patogena, što bi moglo potrajati i do dve godine. Nakon toga će države morati da ratifikuju sporazum.

Reporter info

Disclaimer II

Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.

Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.

Disclaimer I

Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.