reporter INT logo

Dve decenije od bombaških napada u Londonu: Sećanje na jutro koje je promenilo Evropu

Dve decenije od bombaških napada u Londonu: Sećanje na jutro koje je promenilo Evropu

U jutro 7. jula 2005. godine London je zadesila serija koordinisanih bombaških napada u javnom prevozu, koje su britanske vlasti odmah označile kao najteži teroristički čin u Velikoj Britaniji posle Drugog svetskog rata.

Jutro strave u britanskoj prestonici

Eksplozije su se dogodile gotovo istovremeno u podzemnoj železnici i jednom autobusu na sprat. Bombaši samoubice napali su ujutro u špicu, ostavljajući 52 mrtvih i više od 700 povređenih. Kako su zabeležile agencije i izveštači lista Danas, prve eksplozije zabeležene su između stanica Liverpul strit i Oldgejt, potom između Kings Kros i Rasel skvera, a ubrzo i na liniji metroa kod Edver rouda. Četvrta eksplozija razorila je autobus u Tavistok plejsu.

Iako je odgovornost preuzela dotad nepoznata grupa „Organizacija Al Kaida/džihad u Evropi“, britanski i međunarodni bezbednosni stručnjaci prepoznali su „rukopis“ globalne mreže Osame bin Ladena. Premijer Toni Bler je iste večeri, nakon vanrednog povratka sa samita G8, izjavio: „Pokušavaju da nas zaplaše ubijajući nevine, ali neće uspeti.“

Globalna osuda i talas solidarnosti

Napad na London je izazvao ogroman talas međunarodnih reakcija. Ujedinjene nacije su odmah usvojile Rezoluciju 1611, kojom se ističe „nepokolebljiva volja da se bori protiv terorizma“. Saučešća su stizala iz celog sveta – od tadašnjeg pape Benedikta XVI do ruskog predsednika Vladimira Putina, dok su lideri G8 poručili da je napad na London „napad na sve civilizovane ljude“.

London pod opsadom

Grad je istog dana paralizovan – kompletan javni prevoz je zaustavljen, ulice blokirane, a građani su zatečeni u neizvesnosti. Britanske bezbednosne službe aktivirale su operaciju „Kobra“, specijalni krizni plan za vanredne situacije. Iznad krovova bili su raspoređeni snajperisti, dok su specijalne jedinice pretraživale podzemne tunele i stanice.

Očevici su za britanske televizije prenosili jezive scene: jedan je opisao da je „autobus izgledao kao konzerva sardina s telima razbacanim naokolo“. U takvim trenucima, kraljica Elizabeta Druga izrazila je „duboko saučešće u ime cele nacije“, dok je istovremeno posetila povređene u bolnicama.

Dve decenije kasnije: London i svet danas

Danas, 20 godina kasnije, bombaški napadi u Londonu poznati kao 7/7 ostaju snažno sećanje na prelomni trenutak u evropskoj borbi protiv terorizma. Britanski sistem bezbednosti, zakonodavstvo i politika drastično su se promenili nakon tog dana, dok se u javnosti i dalje vodi debata o balansu između bezbednosti i građanskih sloboda.

Tadašnji premijer Toni Bler povukao se iz politike 2007. godine, ali je i dalje prisutan u javnosti kao govornik i osnivač Tony Blair Institute for Global Change, organizacije koja se bavi bezbednošću, reformama i međunarodnim odnosima.

Napadi 7. jula 2005. ostaju simbol epohe kada je Evropa počela da se suočava sa realnošću domaćeg islamističkog ekstremizma. Paralela s današnjim svetom, u kojem i dalje traju sukobi, radikalizacija i tenzije, ukazuje na trajnu aktuelnost pitanja kako društva odgovaraju na pretnju terorizma – ne samo oružjem, već i vrednostima koje brane.

Opozicija u Keniji poziva predsednika da podnese ostavku zbog poziva policiji da puca u demonstrante

Opozicija u Keniji poziva predsednika da podnese ostavku zbog poziva policiji da puca u demonstrante

Vođe opozicije u Keniji zatražile su danas ostavku predsednika ove afričke zemlje Vilijama Rutoa zbog toga što je pozvao policiju da puca u svakog ko na antivladinim protestima bude uhvaćen da krade ili pravi štetu.

Ruto je pre dva dana izjavio da neće dozvoliti „anarhiju“ u odeždi mirnih protesta u Keniji, i zatražio je od policije da puca i „lomi noge“ onima koji budu uhvaćeni da na demonstracijama pljačkaju ili prave štetu. A danas je bila sahrana jednog civila kojeg je na nedavnim demonstracijama policajac ubio, pucajući na njega iz blizine - piše Danas.

Jedan od opozicionih lidera, Kalonzo Musjoka, ocenio je da je predsednikovo naređenje „neustavno“ i da on mora da „ili da podnese ostavku ili da bude podvrgnut opozivu.“

Talasi protesta zahvatili su Keniju u proteklim sedmicama, a organizacije za ljudska prava pozivaju tamošnju policiju da pokaže uzdržanost.

Nacionalna komisija za ljudska prava, kenijska organizacija koju finansira država, saopštila je da je na dva velika protestna skupa poginulo više od 50 ljudi.

Nemiri su krenuli nakon smrti blogera Alberta Odžvanga u policijskom pritvoru, prošlog meseca, za kojeg je policija tvrdila da je udarao glavom o zid pa se tako smrtno povredio – što je opovrgnuto izveštajem mrtvozornika.

Tenzije su samo pojačane posle policijskog ubistva civila po imenu Bonifas Karijuki.

On je na demonstracijama protiv policijske brutalnosti održanim 17. jula prodavao maske za lice kada su ga, kako se čini, dva policajca napala. Dok je pokušavao da se udalji od njih, jedan od njih mu je pucao u glavu iz blizine. Juče je taj policajac optužen za njegovo ubistvo, a ročište po njegovoj žalbi zakazano je za 28. jul.

Na demonstracijama od 25. juna pojavile su se hiljade ljudi, a taj skup je održan na prvu godišnjicu ogromnih protesta zbog poreske politike vlade.

Na današnjoj sahrani Karijukija u oblasti Murang’am nije primećena uniformisana policija ali u blizini je i dalje raspoređena policija za razbijanje demonstracija. Na sahrani, kraj sanduka je postavljena fotografija na kojoj je uhvaćen trenutak pokojnikovog ubistva. Brojni omladinci su prisustvovali ukopu, noseći kenijske zastave, kao i majke stotinak ubijenih mladih ljudi na protestima u poslednjih godinu dana.

Guverner oblasti Murang’a, Irungu Kangata, poručio je da će se lokalne vođe postarati za to da pravda za ubistvo Karijukija bude sprovedena. „Vlada mora preuzeti odogovornost za ubistvo Bonifasa“, kazao je on.

Umetnost „blefiranja“ ili kazna za saveznike – šta Trampove carine znače za Japan i Južnu Koreju

Umetnost „blefiranja“ ili kazna za saveznike – šta Trampove carine znače za Japan i Južnu Koreju

Slanjem pisma u kojem se najavljuje stupanje na snagu tzv. „recipročnih carina“ i njihova blaga korekcija nagore Tramp zadao neočekivani udarac vernom vojnopolitičkom savezniku Japanu.

Američki predsednik Donald Tramp objavio je listu zemalja kojima je uputio formalna pisma u kojim ih obaveštava o odluci njegove administracije u vezi tzv. „recipročnih carina“, koje je ona „odrezala“, uzimajući američki trgovinski deficit kao osnovu za račun, piše RTS.

Na toj listi prvih 15 zemalja „srećnih dobitnica“ američkih epistola, interesantno, našle su se i Srbija i Bosna i Hercegovina, koje su dobile popust od po nekoliko procenata u odnosu na cifre koje su bile objavljene u aprilu, ali i Japan i Republika Koreja, višedecenijski verni vojnopolitički saveznici SAD, koji nisu dobro prošli, jer su carine koje Tramp za njih predviđa ostale iste kako je bilo i najavljeno (Republika Koreja), odnosno, u slučaju Japana, čak i blago uvećane (za jedan odsto).

Ovo uprkos tome što se u tim dalekoistočnim zemljama očekivalo da će im njihov dosadašnji doprinos ekonomiji SAD kroz mnogo milijardi dolara ulaganja u fabrike automobila (Japan) i postrojenja za proizvodnju čipova (Republika Koreja), kao i njihova važnost u vojno bezbednosnom smislu za Vašington u Istočnoj Aziji i, šire, Azijsko-pacifičkom regionu doneti osetnu poštedu.

Obe zemlje su poslednjih godina takođe za SAD vrlo korisni finansijeri posleratnih obnova u državama koje su SAD vojno razrušile, a vlada u Seulu sve više preuzima i ulogu krupnog snabdevača naoružanjem evropskih članica NATO saveza.

Tramp protiv Japana

Republika Koreja, dakle, ostala je na 25 odsto, dok je Japan iz Trampove poslanice saznao da ga očekuje rast sa 24 na 25 odsto. Ovde je reč o tzv. „recipročnim carinama“, koje treba razlikovati od tzv. „sektorskih carina“, koje, kao i druge zemlje, takođe pogađaju ove dalekoistočne ekonomije, tj. od tarifa na automobile i delove za vozila u visini od 25 procenata i tarifa na proizvode od čelika i alimunijuma, koje su isprva bile određene da budu 25 odsto, ali onda u jednom trenutku skočile na čak čitavih 50.

I dok je prilično jasno da Južna Koreja ostaje na istom nivou kada su u pitanju „recipročne carine“ zbog toga što, usled predizborne političke nestabilnosti, održavanja predsedničkih izbora i potonjeg procesa formiranja nove vlade nije bila u prilici da uđe u pregovore, za Japan, koji je više od dva meseca pregovarao sa Trampovim timom, ali mu nije pružio ono što (najviše) želi i već se može reći da je kažnjen. I to ne samo simbolično, kako bi se dalo naslutiti iz korekcije nagore od samo jedan posto, već najpre stoga što uopšte nije dobio sniženje, koje su očekivali ne samo političari i poslovni svet u Tokiju, već i njihovi partneri u SAD i neutralni posmatrači u Aziji.

Da li je u pitanju umetnost blefiranja

U svom karakteristično nepredvidivom maniru, koji on i deo ljudi oko njega smatraju segmentom neprevaziđene umetnosti pregovaranja, Tramp je još jednom u poslednjem trenutku odložio stupanje na snagu „recipročnih carina“ (sektorske već važe) za tri nedelje, do 1. avgusta. To bi, valjda, trebalo da pruži priliku zemljama iz prvog epistolarnog talasa, uključujući tu i Srbiju i Japan, da promisle još malo o načinima na koji mogu da zadovolje Trampa, ponude nešto što mu se dopada i tako dođu do nekog za sebe povoljnijeg nivoa tzv. „recipročnih carina“.

Sudeći po sadržaju koje su objavili japanski mediji, njegovo pismo ostavlja prostor za izmene u visini carina u budućnosti.

Međutim, u slučaju Japana postizanje dogovora u narednih nekoliko nedelja deluje neizvodljivo, jer su u zemlji za 20. jul zakazani izbori za gornji dom parlamenta. Oni će, moguće, biti teška bitka za vladajuću Liberalno-demokratsku partiju, koja se suočava sa nezadovoljstvom stanovništva u vezi sada već višegodišnje inflacije i, naročito, porasta cene pirinča.

U Japanu ima onih koji i dalje veruju da Tramp blefira, te da će, kada Zemlja izlazećeg sunca napravi još jedan ili dva ustupka, ona dobiti priželjkivanu poštedu bar u vezi „recipročnih carina“, kad već, čini se, ne može u oblasti tarifa na automobile, koja je za nju najvažnija. Najviše se govori o potrebi da Tokio izađe u susret Trampu tako što će osetno povećati uvoz automobila američkog porekla, jer su upravo vozila segment u kojem SAD beleže najveći minus u trgovini sa Japanom. Ali, pošto američi automobili nemaju dobru prođu u dalekoistočnoj carevini, poslednjih dana se čak spekuliše o mogućnosti da najbogatija domaća kompanija „Tojota“ svoja vozila proizvedena u SAD izvozi u domovinu kako bi se na taj način formalno povećao američki izvoz i umanjio japanski trgovinski suficit (koji je u poslednje dve godine iznosio 68, odnosno, 62 milijarde dolara).

No, sve je manjih onih koji Trampove poteze vide kao prolazni blef u svrhu sticanja jednokratne ekonomske koristi, a sve više onih koji ih uzimaju kao izraz stvarnog nepoštovanja i iznuđivanje. Japanski mediji ne kriju frustraciju u političkim kuloarima u Tokiju, te sve više pišu o predsedničkom kapricu i neobaveštenosti, te o nekompetentnosti i neusaglašenosti njegovog pregovaračkog tima.

Recimo, pre nekoliko dana američki lider je u svojoj objavi na društvenim medijima napisao da je Japan razmažena zemlja koja ne želi da kupi američki pirinač iako u njemu vlada nestašica istog, te da će vladi u Tokiju uputiti pismo kojim je obaveštava o uvođenju carina (što je zaista i učinio). Međutim, istina je da Japan najveći deo uvoznog pirinča dobavlja upravo iz SAD. U fiskalnoj 2024. on je kupio oko 346.000 tona te žitarice, uglavnom poreklom iz Kalifornije, dok je ukupni uvoz iznosio 767.000 tona. I u poslednjih nekoliko meseci, u nastojanju da obori cenu pirinča, koja je skočila zbog suše u 2023, japanska vlada je u dva navrata uvezla velike kontigente te biljne kulture iz SAD.

Zavisnost koja guši

Situacija u kojoj bi, pored svih fabrika koje ima u Japanu, „Tojota“ morala da uvozi sopstvene automobile iz SAD u Japan bila bi bolan paradoks i nelogičnost koja se može opisati kao tragikomedija, ako ne i uvreda za inteligenciju.

No, Tokio je ekonomski i politički zavisan od SAD i to je karta koju Tramp igra bez obzira na političke implikacije koje to može imati po savez dve zemlje i ugled Vašingtona u Japanu – da li zbog toga što zaista veruje da je ta ostrvska carevina u prošlosti na nefer način iskorišćavala SAD, ili stoga što, pored želje da iznudi razne ekonomske ustupke, zapravo ima i nameru da postavljanjem neispunjivih uslova stvori izgovor koji omogućava da zadrži visoke carine kako bi ubiranjem prihoda od njih popunio prazninu u državnoj kasi nastalu nedavnim rezanjem poreza.

Kako god bilo, on će visokim carinama naneti ozbiljnu, može se reći, ogromnu štetu Japanu, za koji su SAD najveći spoljnotrgovinski partner posle Kine i tržište na kojem ostvaruju najveću prodaju automobila.

Sa takvim prijateljima, nisu potrebni neprijatelji

Ekonomski razorno delovanje američkih partnera nije ništa novo za Japan. U vreme kada je japanska industrija počela da osvaja američko tržište jeftinom i kvalitetnom elektronikom i automobilima krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih Vašington je kombinacijom političkog i ekonomskog pritiska od Tokija iznudio krupne ustupke štetne po japansku ekonomiju.

Dok su proizvođači automobila iz Zemlje izlazećeg sunca uspeli da prežive nametnuto uzdržavanje od izvoza u SAD zahvaljujući ogromnim ulaganjima u proizvodne kapacitete na američkom tlu, industrija poluprovodnika nije, i kao rezultat pristanka Tokija da ustupi svoju ubedljivo vodeću poziciju drugima, proizvodni kapaciteti i inicijativa na međunarodnom tržištu čipova prešli su u južnokorejske, američke i tajvanske ruke. Otud, Japan danas ima veliki zaostatak za tim zemljama i regionima kada su u pitanju posedovanje patenata i projektovanje i proizvodnja najsavremenijih čipova, pa vlada u Tokiju sada ubrzano radi na tome da povrati znanje i osigura snabdevanje japanske industrije kvalitetnim čipovima kroz davanje subvencija i poreskih povlastica tajvanskom gigantu „TSMC“ za izgradnju fabrika u Japanu.

Dalje, Japan je kroz Plaza dogovor iz 1985. bio i prinuđen da drastično ojača svoju valutu u odnosu na američki dolar, nakon čega je njegova ekonomija doživela usijanje u formi prekomerne kupovine zemlje i nekretnina, dramatičnog naduvavanja cena istih i rasta vrednosti berzanskih deonica. Početkom devedesetih usledili su pucanje tog ekonomskog mehura i problem loših dugova koji je gotovo paralisao bankarski sistem – od tada Japan više nikada nije postigao privredni rast iole nalik onome koji je ostvarivao pre aprecijacije svoje valute. Japanski ekonomisti zato poslednje tri i po decenije nazivaju „izgubljenim“.

Međutim, Trampove carine ipak su posebne, čak i kad se uzme u obzir ova istorija ozbiljnih ekonomskih neprijatnosti koje je Vašington prouzrokovao Tokiju. Naime, u poređenju sa gušenjem japanske industrije poluprovodnika i američkim carinama na uvoz japanskih automobila osamdesetih godina prošlog veka, one su specifične po svojoj naglosti i beskompromisnoj sveobuhvatnosti.

S druge strane, dok je jačanje jena nakon Plaza dogovora po širini uticaja ili zahvata slično Trampovim carinama, jer je prouzrokovalo pomenute velike unutrašnje poremećaje i do tada izuzetno jeftine japanske proizvode učinilo mnogo skupljim za izvoz, istovremeno, ono je japanske građane i kompanije učinilo i mnogo bogatijim.

Oni su se iznenada našli u situaciji da mogu sebi da priušte masovnu kupovinu nekretnina, umetnina i preduzeća u inostranstvu jer su njihovi jeni sada vredeli bukvalno duplo više u stranoj valuti. Kada su Trampove carine u pitanju, dobrog ekonomskog efekta po Japan uopšte nema, pa se može reći da su one u istoriji posleratnih odnosa dve zemlje jedinstvene i po svojoj isključivoj štetnosti.

Šta leži u budućnosti?

Naravno, možda će budućnost pokazati da je Japan stekao izvestan politički dobitak zahvaljujući Trampovim carinama – to će zavisiti od kursa koji zauzme vlada u Tokiju. Ona može da izabere ćutanje, povlačenje i trpljenje, u nadi da će posle Trampa na vlast u SAD doći režim koji će za nju imati više razumevanja (i tako pristane na joše jedno u nizu ranjavanja od strane svog najbližeg saveznika). Ali, kako mnogi politički komentatori naglašavaju – nada nije strategija, već često uzaludno i nerealno iščekivanje čuda.

Alternativno, japanska vlada bi mogla i da Trampove carine uzme za povod da izbori više autonomije u odnosu na SAD, najpre ekonomske – kroz jače trgovinsko i tehnološko povezivanje sa Kinom, Republikom Korejom, zemljama ASEAN-a, Indijom, Evropskom unijom, Južnom Amerikom i Afrikom. Upravo bi veća nezavisnost u vođenju ekonomske i spoljne politike ostvarena kroz pojačanu diversifikaciju trgovine s inostranstvom, mogla da bude sreća u nesreći za u američki vrh razočarani Tokio.

Poljska privremeno vraća kontrole na granicu sa Nemačkom i Litvanijom

Poljska privremeno vraća kontrole na granicu sa Nemačkom i Litvanijom

Centar za bezbednost poljske vlade poslao je danas upozorenje gradjanima da se od ponoći privremeno vraćaju kontrole na granici sa Nemačkom i Litvanijom do 5. avgusta uz mogućnost da budu produžene.

„Ako Nemačka ukine svoje kontrole koje su, da podsetim, uvedene još u oktobru 2023. godine i mi ćemo ukinuti svoje“, kazao je poljski ministar unutrašnjih poslova i administracije Tomaš Šemonjak.

Statistike sa nemačke granice ne beleže veći porast legalno vraćenih migranata od momenta kada je Nemačka vratila kontrole a posebno od maja ove godine kada je prestala da prihvata zahteve za azil ako izbeglice i migranti dolaze iz zemlje Evropske unije, Poljske ili Češke.

Poljska opoziciona desnica, iako migranata vraćenih u Poljsku ima u proseku isto kao u vreme kada su konzervativni nacionalisti iz Prava i Pravde bili do jeseni 2023. godine na vlasti, još od predsedničkih izbora sredinom maja i početkom juna vodi žestoku kampanju da proevropska centristička vlada premijera Donalda Tuska navodno nije u stanju da zaštiti zapadnu granicu i da Nemci nelegalno deportuju svake nedelje hiljade i hiljade migranata iz Severne Afrike i Azije u Poljsku - piše Danas.

Šta je Pokret za odbranu granice?

Uz zdušnu podršku lidera opozicionih konzervativaca Jaroslava Kačinjskog i obojice predsednika, odlazećeg Andžeja Dude i novoizabranog Karola Navrockog, poljski radikalni nacionalisti i ekstremisti sazivali su se od marta na društvenim mrežama i poslednjih sedmica pojavili su se na granici sa Nemačkom kao samozvani Pokret za odbranu granice.

Te samozvane patrole u kojima su uglavnom huligani i radikalni desničarski batinaši postavile su svoje punktove i zaustavljaju prolaznike i automobile, legitimišu ih a učestali su i izgredi kada napadaju i vredjaju graničare iz poljske Granične straže i policiju zašto navodno ne rade svoj posao.

Da vlada hitno skloni te samozvane patrole koje smetaju i žiteljima poljskih naselja duž granice, koji računaju na nemačke klijente i turiste a samozvane patrole ih plaše dok nikakvih hiljada migranata nema, zatražio je poljski javni zaštitnik gradjana i Helsinški komitet za ljudska prava.

„Poljaci nisu ravnodušni. Brane svoje osnovne interese. Brane Poljsku. Brane bezbednost naših gradjana, žena. Migranti nam jesu potrebni da rade ali nema nikakvih razloga da puštamo mlade muškarce o kojima ni ne znamo ko su“, kazao je danas lider opozicije Kačinjski koji je obišao granicu sa Nemačkom.

5.000 vojnika pomaže graničarima

Vlada premijera Tuska reagovala je na kampanju opozicije, lažne vesti i probleme koje svojim „gradjanskim hapšenjima“ i legitimisanjima prave radikalni nacionalisti tako što je odlučila da vrati na mesec dana kontrole i pošalje na granicu sa Nemačkom i Litvanijom 5.000 vojnika da pomognu graničarima i policiji.

Deo vojnika teritorijalne odbrane i vojne policije, kao i vazduhoplovstva sa dronovima biće direktno uključene u kontrole, dok će se drugi nalaziti dublje na poljskoj teritoriji.

Od 7. jula prelazak poljske granice sa Nemačkom biće moguć samo na 52 odredjena prelaza, od kojih će na 16 biti stalni kontrolni punkt a sa Litvanijom na 13 prelaza od kojih su stalni punktovi na dva.

Kontrole neće biti klasične kao na spoljašnjim granicama Evropske unije već nasumične a graničari će se usredsrediti na vozila sa više putnika i autobuse.

Arheolozi otkrili grad u Peruu star 3.500 godina

Arheolozi otkrili grad u Peruu star 3.500 godina

Arheolozi su objavili otkriće drevnog grada Penjiko starog 3.500 godina u severnoj peruanskoj provinciji Baranka, za koji se veruje da je služio kao ključno trgovačko središte koje je povezivalo rane zajednice na pacifičkoj obali sa onima koji su živeli u Andima i Amazoniji.

Smešten oko 200 km severno od Lime, ​​smatra se da je lokalitet osnovan između 1.800. i 1.500. godine pre nove ere, otprilike u isto vreme kada su rane civilizacije cvetale na Bliskom istoku i Aziji. Istraživači kažu da otkriće baca svetlo na to šta se dogodilo sa najstarijom civilizacijom u Americi, Karalskom - piše Danas.

Tokom osam godina istraživanja na lokalitetu otkriveno je 18 objekata, uključujući hramove i stambene komplekse. Snimci dronom koje su objavili istraživači prikazuju kružnu strukturu na padini brda u centru grada, okruženu ostacima kamenih i blatnih zgrada.

Na lokalitetu, istraživači su otkrili ceremonijalne predmete, glinene skulpture ljudskih i životinjskih figura i ogrlice napravljene od perli i školjki.

Dr Rut Šejdi, arheološkinja koja je vodila nedavno istraživanje Penjika i iskopavanja Karala 1990-ih, rekla je da je otkriće važno za razumevanje šta se dogodilo sa karalskom civilizacijom nakon što je uništena klimatskim promenama.

Ilon Mask najavio stvaranje svoje političke stranke - Partije Amerike

Ilon Mask najavio stvaranje svoje političke stranke - Partije Amerike

Milijarder Ilon Mask, doskorašnji blizak saveznik predsednika SAD Donalda Trampa s kojim se nedavno posvađao, najavio je u subotu stvaranje svoje političke stranke, "Partije Amerike".

"Danas se stvara Partija Amerike da bi vam vratila slobodu", napisao je na svojoj društvenoj mreži X.

Prkosno se protiveći budžetskom zakonu američkog predsednika koga optužuje za povećanje državnog duga, Ilon Mask je poslednjih dana obećao da će pokrenuti političku stranku ako Trampov zakon bude prihvaćen.

Poreklom iz Južne Afrike, Ilon Mask neće moći da se kandiduje na budućim predsedničkim izborima, jer kandidati moraju biti rođeni u SAD.

On je pokrenuo anketu o toj ideji na svojoj društvenoj mreži X u petak, na američki praznik, Dan nezavisnosti, i dan svečanog potpisivanja "velikog i lepog zakona" Donalda Trampa.

"U odnosu dva prema jedan proizašlo je: želite novu političku stranku i dobićete je!" izjavio je u subotu tehnološki mogul po što je 65% od približno 1,2 miliona birača odgovorilo sa "Da!" na pitanje da li žele da "Partija Amerike" ugleda svetlost dana.

"Uništava se naša zemlja kroz rasipanje i korupciju, živimo u jednopartijskom sistemu, a ne u demokratiji“, kritikovao je stanje Ilon Mask.

Bivši bliski saveznik Donalda Trampa, čiju je kampanju finansirao tokom predsedničkih izbora 2024. godine, Mask je bio zadužen da smanji federalnu potrošnju na čelu svoje komisije DOGE (The Department of Government Efficiency), ali su se on i Tramp, dva milijardera, u maju spektakularno posvađala pred celim svetom.

Srbija: Amnesti i Civil Rights Defenders: Vlast da zaustavi nezakonitu upotrebu sile protiv demonstranata

Srbija: Amnesti i Civil Rights Defenders: Vlast da zaustavi nezakonitu upotrebu sile protiv demonstranata

Organizacije Amnesty International i Civil Rights Defenders izdale su zajedničko saopštenje u kom navode da su "snimci srpske interventne policije koja nasumično napada mirne demonstrante okupljene na blokadama ulica i ispred univerziteta u Beogradu - alarmantni".

"Beleži se veliki broj hapšenja i brojni navodi o prekomernoj ili na drugi način nezakonitoj upotrebi sile prema studentima – kako tokom samih protesta, tako i prilikom hapšenja i tokom zadržavanja u policiji. Vlasti hitno moraju istražiti i objasniti informacije o maskiranim osobama u civilu koje napadaju demonstrante", navodi se u saopštenju.

Dodaje se da "iako država ima odgovornost da obezbedi javni red i reaguje na pojedinačne incidente nasilja, upotreba sile mora biti krajnja mera i uvek strogo neophodna i srazmerna u cilju postizanja zakonitog cilja".

"Grubo suzbijanje mirnog neslaganja ne može se opravdati", ističe se.

Srpske vlasti moraju postupati uz uzdržanost i obezbediti da građani mogu bezbedno učestvovati u protestima i slobodno izražavati svoje nezadovoljstvo bez straha od zastrašivanja, uznemiravanja ili nasilja. Nepostupanje u tom pravcu može dodatno pojačati tenzije. Slučajevi nezakonite upotrebe sile od strane policije moraju biti hitno i nezavisno istraženi, a policijski službenici za koje se sumnja da su postupali protivzakonito moraju odgovarati pred zakonom", navodi se.

Dodaje se da "lideri EU treba jasno i nedvosmisleno da osude svako kršenje ljudskih prava demonstranata i da naglase kako je obezbeđivanje prava na mirno okupljanje i slobodu izražavanja ključno u procesu pristupanja Srbije Evropskoj uniji".

Češka ostala bez struje: Ljudi zarobljeni u liftovima, semafori i bankomati ne rade

Češka ostala bez struje: Ljudi zarobljeni u liftovima, semafori i bankomati ne rade

Veliki delovi severne i istočne Češke, uključujući Prag, suočavaju se danas sa nestankom struje, navodno zbog kvara na velikoj razvodnoj stanici na istočnoj periferiji prestonice te zemlje.

"Struja je nestala na celoj istočnoj obali reke Vltave, ali su metro i nekoliko tramvajskih linija ubrzo ponovo pokrenuti", saopštio je zamenik gradonačelnika Praga Zdenjek Hžib.

Aerodrom "Vaclav Havel" funkcioniše normalno, a u Pragu, sa istočne strane Vltave, bankomati i semafori ne rade, dok su radnje i restorani bez struje, prenosi portal info.cz.

Portparol vatrogasne stanice Miroslav Rezač izjavio je da je nekoliko desetine osoba ostalo zarobljeno u liftovima. U nekim zgradama su se aktivirali protivpožarni alarmi.

Komunalno preduzeće PRE saopštilo je da popravlja kvar, ali nije poznato kada će građani ponovo dobiti struju.

Struja je nestala i u većim gradovima oko Praga, poput Mlada Boleslav, gde se nalazi i fabrika automobila "Škoda".

Reporter info

Disclaimer II

Materijal preuzet sa interneta smatra se javno dostupnim osim ako nije drugačije navedeno. U slučaju da postoji problem ili greška u vezi sa autorskim pravima na određenom materijalu, kršenje autorskih prava je učinjeno nenamerno.

Nakon predstavljanja dokaza o autorskim pravima, sporni materijal će odmah biti uklonjen sa sajta.

Disclaimer I

Sve informacije na ovoj veb stranici objavljuju se u dobroj nameri i samo u opšte informativne svrhe. Veb stranica sombor.info ne daje nikakve garancije o potpunosti, pouzdanosti ili tačnosti objavljenih informacija. Svaka radnja koju preduzmete u vezi sa informacijama koje pronađete na ovoj veb stranici je na vaš sopstveni rizik i vlasnik sajta neće biti odgovoran za bilo kakve nastale gubitke i/ili štetu.